Palmanova je osmišljena kao savršen grad, utopija u kojoj će zemlja biti pravilno podeljena između stanovnika. Iako se to nikada nije dogodilo, italijanska zvezda arhitekture i dalje izaziva nacionalni ponos…
Čudo arhitekture je prepoznao i UNESCO, a čak i oni koji su skrenuli u gradić kako bi istražili njegove trgove i ulice često nisu odmah svesni zbog čega su Italijani ponosni na svoj idealni renesansni grad. Međutim, Palmanova je doslovno zvezda arhitekture, što se najbolje vidi iz vazduha.
Pogled iz vazduha prikazuje gotovo nestvarno pravilan grad sa devet krakova koje spajaju pravilne stranice zidina u obliku zvezde. Razlog za takav raspored zidina bila je lakša obrana grada u slučaju napada. Oko zidina je iskopan kanal, a unutar grada nalazi se pravilna mreža jednako širokih ulica, bez obzira na položaj ili namenu. Svaki deo grada imao je svoju funkciju i bio je pomno promišljen, uključujući i monumentalne ulaze.
Palmanova i danas zbunjuje posetioce te se oni neretko gube u gradu kao u kakvom lavirintu jer je mreža ulica i trgova potpuno drugačija od one na koju smo navikli, pa neretko kruže i nekoliko puta pre nego što nađu izlaz.
Grad je osnovan 1593. godine u spomen na 22. godišnjicu pobede Mletačke Republike nad Osmanskim Carstvom, a izgrađen je kako bi se Venecija obranila od eventualnih napada neprijatelja. Od 1960. godine Palmanova se vodi kao nacionalni spomenik Italije.
Renesansa je iznova oživela Vitruvijevu zamisao idealnoga grada, a osim u Palmanovi ti su planovi bili ostvareni i u Pienzi. Za ideju izgradnje Palmanove krajem šesnaestog veka zaslužan je grof Đulio Savorgnan, a razradio ju je Vinćenco Skramoci, jedan od najvažnijih venecijanskih arhitekata.
Palmanova je osmišljena kao savršen grad, utopija u kojoj će zemlja biti pravilno podeljena između stanovnika, a svaki od njih će imati svoju funkciju i ravnopravnost kako bi se postigla potpuna samoodrživost. Nažalost, nije se skupilo dovoljno ljudi koji bi prepoznali prednosti takvog grada, pa je ideja propala, a Palmanovu su naselili zatvorenici koji su bili pomilovani prema odluci vlade.
