Foto: Impuls
Ključno je razlikovati prirodne šećere koji se nalaze u voću i dodate šećere koji se nalaze u prerađenoj hrani. Iako ih tijelo vari na sličan način, voće dolazi u "paketu" s vlaknima, vitaminima, mineralima i biljnim jedinjenjima koja imaju pozitivno dejstvo na zdravlje.
Voće se često neopravdano izbjegava zbog šećera, ali istraživanja pokazuju da redovna konzumacija cijelog voća zapravo može smanjiti rizik od dijabetesa i hroničnih bolesti. Osobama koje već imaju dijabetes preporučuje se da paze na ukupan unos ugljenih hidrata, uključujući i prirodne šećere iz voća, ali to ne znači da treba potpuno da ga izbjegavaju.
Ako želite da...
Foto: AP
Jedna od najvećih, čovjekom izazvanih turističkih atrakcija Turkmenistana, mogla bi uskoro prestati postojati
Turkmenistanske vlasti objavile su da je ogromni požar, koji već više od pola stoljeća gori u srcu pustinje Karakum, značajno obuzdan. Ovo predstavlja važan ekološki preokret u jednoj od najdugotrajnijih katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem.
Požar datira iz 1971. godine, kada su sovjetski geolozi tokom istraživanja slučajno probušili podzemni džep bogat metanom. Vjerujući da je kontrolisano paljenje sigurnija opcija od potencijalno nekontrolisanog curenja plina, odlučili su zapaliti metan – ne sluteći da će plamen gorjeti decenijama.
Tokom godina, iz kratera su se oslobađale ogromne količine metana, jednog od najjačih...
Foto: Google
Dok su efekti zagađenja vazduha na ljudsko zdravlje dobro proučeni, nova istraživanja otkrivaju da naši kućni ljubimci možda prvi trpe posljedice. Baš kao nekadašnji kanarinci koji su upozoravali rudare na prisustvo otrovnih gasova, psi i mačke danas mogu biti nevidljivi pokazatelji zagađenog vazduha u našim domovima i gradovima.
Jedna od prvih studija, objavljena 2018. godine u časopisu Journal of Veterinary Internal Medicine, ukazala je na vezu između prisustva finih čestica PM2.5 u zatvorenom prostoru i respiratornih problema kod pasa i mačaka. Rezultati su sugerisali da su mačke posebno osjetljive, ali i da tema zahtjeva dalja istraživanja, piše Pet magazine.
Slični...
Foto: Charlein Gracia/Unsplash
Djeca iz siromašnijih sredina vjerovatnije će iskusiti biološke nepovoljne faktore, poput ubrzanog starenja u poređenju sa svojim vršnjacima iz bogatijih porodica, pokazuje istraživanje.
Naučnici sa Imperial College London analizirali su podatke 1.160 djece uzrasta od šest do 11 godina iz različitih dijelova Evrope, a rezultati su objavljeni u časopisu "The Lancet".
Djeca su ocijenjivana pomoću međunarodne skale porodičnog blagostanja, koja uključuje različite faktore - na primjer, da li dijete ima svoju sobu i koliko vozila porodica posjeduje, piše "Guardian".
Djeca su podijeljena u tri grupe - visoko, srednje i nisko blagostanje - a uzorci krvi korišćeni su za mjerenje prosječne...
Foto: PBS Eons/YouTube
Životinjska carstva Azije i Australije su poput dva odvojena svijeta, zahvaljujući nevidljivoj liniji koja se proteže tačno između dva susjedna kontinenta.
Većina divljih životinja nikada ne prelazi tu zamišljenu granicu, čak ni ptice. I tako je već desetinama miliona godina, uz evoluciju životinja na različite načine sa svake strane. Sve je počelo prije oko 30 miliona godina, kada se australijska tektonska ploča udarila u evroazijsku tektonsku ploču i stvorila arhipelag, preusmjeravajući okeanske struje i stvarajući nove regionalne klime.
Na jednoj strani, u Indoneziji i Maleziji, evoluirali su majmuni, slonovi, tigrovi i nosorozi; dok na drugoj strani, u Novoj Gvineji...
Foto: Fena
Zaduživanje je ušlo u naš svakodnevni život tiho, gotovo neprimjetno. Danas se kredit uzima za stan, auto, telefon, pa čak i ljetovanje. Sve više ljudi ima više rata nego stabilnih prihoda, a razliku između korisnog i štetnog zaduživanja malo ko zaista razumije. I tu počinje problem.
Najveći mit u ličnim finansijama je da je svaki dug loš. To jednostavno nije tačno. Dug, kao i alat, može biti koristan ako znaš kako da ga koristiš – ali isto tako, ako ne znaš, može da ti napravi ozbiljnu štetu. Ključ je u tome za šta se zadužuješ, pod kojim uslovima i...
Ilustracija
Interakcije između čovjeka i vještačke inteligencije postaju sve složenije, a istraživači sa Univerziteta Vaseda u Japanu primjećuju karakteristike međuljudskih odnosa jer je čak 75 odsto učesnika u istraživanju potražilo emocionalnu podršku od vještačke inteligencije, na sličan način kao što interaguju sa ljudima.
Istraživači sa Univerziteta Vaseda su osmislili novu skalu samoprocjene i istakli koncepte anksioznosti, vezanosti i izbjegavanja prema vještačkoj inteligenciji, a njihova studija je objavljena u časopisu Current Psychology.
Očekuje se da će njihov rad poslužiti kao smjernica za dalje istraživanje odnosa između čovjeka i vještačke inteligencije i uključivanje etičkih razmatranja u razvoj AI u budućnosti, prenosi Science daily.
U inovativnom...
Foto: Animavet
Ljetne temperature ne utiču jednako na ljude i životinje. Psi i mačke nemaju učinkovit sustav znojenja kao mi, pa su osjetljiviji na pregrijavanje.
Evo što im najviše smeta, i kako im možete pomoći.
1. Asfalt i beton
Vruć pločnik može opeći šape vašeg psa. Šetnje planirajte rano ujutro ili kasno navečer, a ako morate izaći po danu, birajte travnate površine.
2. Zatvoren prostor bez ventilacije
Nikada ne ostavljajte ljubimce u automobilu, čak ni na nekoliko minuta. Čak i uz otvorene prozore, temperatura u autu može postati smrtonosna. Kod kuće osigurajte dobru ventilaciju, hladeću prostirku i dovoljno hlada.
3. Gusto krzno bez češljanja
Dlaka zadržava toplinu....
Foto: Freepik
Suze se obično vide kao znak tuge ili bola, ali nije neuobičajeno da ljudi plaču tokom najradosnijih trenutaka u životu: vjenčanja, rođenja, porodičnih ili prijateljskih okupljanja, sportskih trijumfa, ili čak samo zbog neočekivanog čina ljubaznosti.
Suze radosnice djeluju kontradiktorno, ali pružaju fascinantan uvid u to kako ljudski mozak podnosi intenzivne emocije.
Plač je složen biološki odgovor na emocionalno preopterećenje – i ne pravi razliku između dobrih i loših osjećanja. Bilo da su izazvane tugom ili ushićenjem, suze su često rezultat pokušaja našeg mozga da obradi više nego što može da podnese u tom trenutku, objašnjava dr Mišel Spir, profesorka anatomije...
Istražujući kožu guštera naučnici sa Univerziteta u Ženevi ustanovili su vezu između matematičkog rada Alana Tjuringa i tvorca ćelijskih automata Džona fon Nojmana
