Šta bi se desilo da Isak Njutn na samom početku svoje naučne karijere nije preživeo Veliku kugu u Londonu? Ovo je samo jedan od mogućih scenarija kojim bi se kretao današnji svet kad bismo iz njega izostavili Njutnov izuzetni doprinos napretku civilizacije.
Prema anketama, većina ljudi je naklonjena društvenim promjenama. Bilo da je riječ o reformi životnog stila, zdravstva, zaštiti okoliša i gospodarstvu, mase vjeruju u promjenu kao imperativ. No, koliko daleko su mnogi spremni ići kako bi živjeli održiv, povezan i sretniji život?
Prvog novembra 1512. godine javnosti je predstavljen veličanstveni plafon Sikstinske kapele u Rimu. Oslikan od strane mladog vajara u usponu, Mikelanđela, postao je jedan od najelegantnijih remek-dela italijanske renesanse, sa više od pet miliona turista koji mu se dive svake godine. U daljem tektsu predstavićemo vam sedam činjenica o čuvenom plafonu i umetniku koji ga je oslikao.
Riječ vulkan nastala je od latinske riječi vulcanus – planina koja gori, tj. od riječi Vulcan – bog ognja i vatre u starom Rimu. Vulkani se sastoje od vulkanske kupe (nastale nagomilavanjem lave na površini) i kratera (otvora kroz koji izbija erupcija). Da li ste se ikada zapitali kako i zašto nastaju vulkani? Da li ste se ikada zapitali odakle dolazi lava? Evo nekoliko činjenica koje će vam pomoći da bolje shvatite ovu nevjerovatnu prirodnu pojavu.
Haos (od starogrčke reči χάος) je jedna od najstarijih zamisli čovečanstva, koja je tokom vremena primala mnoga značenja: od antičke Grčke, Vavilona i Judaizma, gde se koristila za opisivanje početnog, neuređenog stanja materije pre stvaranja kosmosa, do neformalnog govora u kojem i danas označava nepredvidivo stanje stvari.
Naravno da svaki dan traje 24 sata - zimski solsticij ili "najkraći dan u godini" najkraći je u smislu da je toga dana najkraće razdoblje od izlaska do zalaska Sunca.
Goleme štete uzrokovane negativnim ljudskim utjecajem na klimu dovele su do razvoja svijesti o ovoj globalnoj prijetnji, možda i najvećoj s kojom smo se kao vrsta do sada susreli.
Albert Einstein smatrao je da je crna rupa urušena zvijezda ogromne gustoće kojoj čak ni svjetlost ne može pobjeći, previše apsurdna da bi u stvarnosti postojala. No, čak i Einsten može pogriješiti.
