Oko 1750. godine, Englez po imenu Džonas Hanvej vratio se sa svog putovanja po Francuskoj odakle je doneo kišobran, čudnu spravu koju je počeo da nosi sa sobom po kišnim danima.
Dosad neprimijećena vrsta radioaktivnosti mogla bi da objasni kako je nastao materijalni svijet, uključujući i ljude, a tim fizičara pokrenuo je eksperiment kojim bi trebalo da bude objašnjen ovaj novootkriveni fenomen.
Centralna tema učenja o noosferi je jedinstvo biosfere i čovječanstva. Vernadski u svojim djelima otkriva korjene tog jedinstva, značaj organizovanosti biosfere u razvoju čovječanstva. To nam omogućava da razumijemo mjesto i ulogu istorijskog razvoja čovječanstva u evoluciji biosfere, zakonomjernost njenog prelaska u noosferu.
Šta se odvija u mozgovima životinja? Možemo li znati o čemu, ili ako uopšte, razmišljaju i osjećaju? Carl Safina smatra da možemo. Koristeći otkrića i anegdote koje obuhvaćaju ekologiju, biologiju i bihevioralnu znanost, Carl spaja priče o kitovima, vukovima, slonovima i albatrosima kako bi dokazao da kao što i mi razmišljamo, osjećamo, koristimo oruđe i izražavamo emocije, tako isto čine i ostala bića - i umovi - koji dijele Zemlju s nama.
Nekoliko stotina ljudi, među kojima desetine stranaca, učestovovalo je u prvom maratonu održanom u Teheranu pri čemu su muškarci trčali odvojeno od žena, koje su morale da se zadovolje trkom u dužini od deset kilometara na zatvorenom stadionu, zbog čega su neke i odustale, prenose francuski mediji.
Dalekih 12.000 godina pr. Kr. u Euroaziji pas postaje prva pripitomljena životinja. Idemo fragmentarno pasjom poviješću dalje. Prema predaji Indijanaca, bog Sunca Ra prvo je stvorio muškarca, zatim ženu, a nakon toga i psa – njima za društvo. Kao što je danas rasprostranjeno mišljenje da pas čuva vlasnikovo (da uporabim specizam) dvorište od nepoznatih ljudi, tako je u antici rasprostranjeno vjerovanje da pas čuva čovjeka od demona i bolesti.
