Foto: Unsplash
Prema istraživanju koje je sproveo istraživački centar Toluna, 61 odsto ispitanika smatra da je posao izvor stresa, dok 22 odsto smatra da njihova profesionalna aktivnost negativno utiče na njihovo mentalno zdravlje.
U isto vrijeme, 74 odsto zaposlenih svoj rad vidi kao priliku za napredak.
Istraživanje je pokazalo da su stresom više pogođene žene, posebno one između 45 i 54 godine, među kojima njih 72 odsto izjavilo da smatra da je njihov posao izvor stresa, u poređenju sa 57 odsto muškaraca iste starosti, prenijela je francuska televizija BFM.
“Da bismo ovo objasnili, očigledno imamo hipotezu o teretu porodice, koji nose uglavnom žene”,...
Foto: pexels
Čak i kada legnemo na vrijeme i opustimo se, ponekad nam razne nemirne i užurbane misli ne daju da zaspimo.
Uzroci ovog problema mogu biti različiti, ali najčešći su stres i anksioznost, kaže dr Ramasvami Visvanatan, predsjednik Američkog udruženja psihijatara.
Anksioznost zbog predstojećeg dana takođe može izazvati ovaj problem, a mentalni poremećaji kao što su anksioznost i bipolarni poremećaji često su povezani sa nemirnim mislima, prenosi Index.hr.
Misli su posebno aktivne noću, kada nema drugih aktivnosti koje bi okupirale um, a konzumiranje stimulansa, poput kofeina ili određenih ljekova prije spavanja, dodatno otežava opuštanje.
Kako nemirne misli ometaju san?
Nemirne misli izazivaju povećanu budnost,...
Ilustracija: Valentina Čarapina
„Opraštanje nije nešto što činiš za nekoga drugoga. To je nešto što činiš za sebe.“ – Jodi Picoult
Uz molim i hvala, oprosti je bila jedna od prvih riječi koje su nas roditelji (i Šegrt Hlapić!) naučili koristiti te nam time od malih nogu usadili važnost traženja i prihvaćanja oprosta u međusobnim odnosima. Opraštati znači svojevoljno uložiti trud u mijenjanje vlastitog odnosa prema osobi i situaciji koja nas je povrijedila kako bismo mogli odbaciti ljutnju, ogorčenost i druge neugodne emocije koje se mogu javiti kada se iz bilo kojeg razloga osjećamo povrijeđeno¹. Osim pružiti nekome oprost, važno ga...
Foto: Francesco Ungaro/Unsplash
U zaštićenom području u češkim Brdima dabrovi su izgradili branu koju su lokalne vlasti planirale da postave i tako državi uštedjeli 30 miliona čeških kruna (oko 1,2 miliona eura).
Načelnik Uprave za zaštićene predjele Brdi Bohumil Fišer rekao je da je priroda krenula svojim tokom i da su dabrovi praktično preko noći stvorili neophodne uslove za biotop, stvarajući prirodnu močvaru tačno tamo gdje je to bilo potrebno.
Prema njegovim riječima, nisu mogli bolje da izaberu lokaciju za podizanje brana na obilaznici koju su godinama unazad izgradili vojnici u bivšoj vojnoj bazi, kako bi isušili prostor.
“Uprava Vojnih šuma i sliv...
Foto: Unsplash
Tim naučnika u Sjedinjenim Državama otkrio je "vjerojatnu uzročnu vezu" između bakterije koja se nalazi u ljudskim crijevima i pojave depresije, piše agencija dpa.
Istraživanje koje je proveo tim sa Univerziteta Harvard i Opšte bolnice Massachusetts ukazuje na "molekularne mehanizme u podlozi" koji povezuju crijevne bakterije Morganella morganii i veliki depresivni poremećaj.
Objavljeni u stručnom časopisu Journal of the American Chemical Society, nalazi su uslijedili nakon objave istraživanja posljednjih godina koja sugerišu samo statističke korelacije između crijevnih bakterija i ljudskih fenotipova.
Istraživači su otkrili da hemijski dietanolamin ili DEA, sastojak nekih deterdženata, ponekad zauzima mjesto šećernog alkohola u molekuli koju bakterije...
Foto: Milad Fakurian/Unsplash
Kad doživljavamo svijet i komuniciramo s ljudima, koristimo sva svoja osjetila, i to vrijedi podjednako i za životinje i ljude.
Međutim, to nije uvijek slučaj kod razvojnih poremećaja poput autizma.
Ova stanja mogu utjecati na to kako mozak obrađuje dolazne informacije, otežavajući tumačenje društvenih znakova koji pokreću razgovore, spojeve i druge međuljudske aktivnosti, piše Bug.hr.
Kako se tačno takvi signali miješaju i utječu jedni na druge u mozgu dosad nije baš najbolje shvaćeno. Štoviše, moglo bi se reći da tu postoji povelika rupa u znanju.
Kako bi rasvijetlili ovu temu, istraživači laboratorija Cold Spring Harbor (CSH) pratili su interakciju mirisa i...
Foto: Matthew Henry/ Unsplash
Jedna studija je otkrila da životinje, kao i ljudi, s godinama postaju mrzovoljnije. Istraživanja pokazuju da starije životinje pokazuju više razdražljivog i antisocijalnog ponašanja, vjerovatno zbog opadanja energije i posljedica životnih iskustava. Ovo ponašanje odražava obrasce kod starijih ljudi, što sugeriše da obje vrste doživljavaju slične emocionalne promjene kako stare.
Stručnjaci koji proučavaju različite životinje, od divljih jelena do insekata, majmuna i ptica, otkrili su mnogo toga u vezi odnosa između starosti i društvenih veza. “Izgleda da postoji opšti obrazac – da pojedinci s godinama postaju mrzovoljni i manje društveni”, rekao je dr Džoš Firt sa Univerziteta...
Ilustracija, foto: Google
Mlađi od 25 godina najvjerovatnije će uzeti bolovanje zbog mentalnog zdravlja nego bilo koja druga starosna grupa.
Istraživanje je pokazalo da je trećina radnika generacije Z prošle godine uzela bolovanje zbog stresa, prenosi Oslobođenje.
Prošle godine, 35 posto onih u dobi od 18 do 24 godine uzimalo je bolovanje kako bi se izborilo s pritiskom ili uznemirenošću, otkrilo je Mental Health UK.
Humanitarna organizacija kaže da su brojke razotkrile generacijsku podjelu u suočavanju sa životnim stresovima i naporima. Devet od deset osoblja svih uzrasta prijavilo je stres, ali mlađi ljudi su bili skloniji izgaranju.
Stopa oboljevanja bila je 29 posto za...
Foto: Pixabay
Himera je prvobitno definisana kao čudovište koje „bljuje” vatru u grčkoj mitologiji, sa lavljom glavom, kozjim telom i zmijskim repom. Danas se himerizam opisuje kao pojava pri kojoj se jedan organizam sastoji od ćelija poreklom od najmanje dva genetički različita zigota. Ovo stanje je u suprotnosti sa mozaicizmom, u kom dve ili više genetički različitih populacija ćelija u organizmu nastaju usled grešaka u mitozi, a poreklom su od istog zigota.
Šta je himerizam?
Pod himerom se podrazumeva organizam čije su ćelije izvedene od dva ili više zigota. Primera radi, primaoci tkiva i organa su veštačke himere. Prva ljudska himera prijavljena...
Foto: Prabir Kashyap/ Unsplash
Profesori s Univerziteta u Trentu su proučavali ponašanje mrava kako bi razumjeli kako se ovi insekti efikasno kreću bez ometanja čak i u velikim grupama.
Marco Guerrieri, profesor koji se specijalizirao za putnu i željezničku infrastrukturu te Nicola Pugno, profesor čvrstih tijela i strukturne mehanike, koautori su ovog istraživanja, piše Klix.ba.
Ponašanje mrava je inspirisalo različite naučne oblasti zbog njihove sposobnosti da rješavaju složene probleme. Dok se kreću, mravi stvaraju mreže staza koje dijele sličnosti s prometom vozila na autoputevima.
Analizom traga mrava od 30 centimetara, što je 100 puta veća dužina od njegovog tijela, kao i korištenjem algoritama...
