Foto: Freepik
Industrija velnesa je postala zemlja čuda oslobođena ograničenja naučnog ispitivanja. Takođe je i zapanjujuće unosna, trenutno procjenjena na oko 5,6 biliona dolara širom svijeta. Profesor Univerziteta u Kalgariju, psiholog Džonatan N. Stej, u svojoj knjizi prati istoriju industrije kroz dva njena prva „influensera“: Džona Harvija Keloga i Bernara Mekfadena.
Većina ljudi kada čuje ime Kelog, pomisli na žitarice za doručak. Kukuruzne pahuljice i pirinčani krispi. Godine 1878, Džon Harvi Kelog i njegov brat Vil Kit izgradili su nešto što su nazvali Sanatorijum „Betl krik“.
Nekada je to bio svjetski poznati medicinski centar, banja i veliki hotel, koji je privlačio bogate...
Foto: Collabstr/ Unsplash
TikTok je najavio uvođenje novih mjera zaštite za tinejdžere kako bi smanjio vrijeme provedeno na aplikaciji, a najnovija odluka uključuje blokiranje pristupa aplikaciji nakon 22 sata.
Umjesto toga, aplikacija će korisnicima pružiti smirujuću muziku i meditaciju kako bi im pomogla da se opuste i pripreme za spavanje, prenosi Akta.ba.
Ove mjere, koje su objavljene u utorak, dolaze kao dio šireg plana TikToka za povećanje sigurnosti mladih korisnika i smanjenje vremena provedenog na ekranu. Tinejdžerima ispod 16 godina, koji koriste aplikaciju nakon 22 sata, ekran će biti automatski preuzet, a smirujuća muzika će početi s puštanjem kako bi ih uputila...
Komunikacija je dio života čovjeka i cijele prirode. Osim što je svojstvena čovjeku i životinjama, neverbalna komunikacija postoji i u biljnom svijetu. Premda biljke nemaju specifična osjetila poput čovjeka ili životinje, njihov je život puno složeniji nego što se pretpostavlja. Dijelom skriven ispod površine zemlje, biljni svijet također prima, prenosi i daje informacije. Povezan je i komunicira i sa životinjama i ljudima, kao i s okolišem koji ga okružuje.
Ilustracija
Dok se većina ljudi osjeća neprijatno kada neko turpija nokte, oni koji pate od mizofonije mogu imati jednako intenzivnu reakciju na zvukove kao što su, hrkanje, disanje i žvakanje. Istraživanja sugerišu da je mizofonija rasprostranjenija nego što se mislilo.
Istraživanja sprovedena širom Evrope sugerišu da stanje mizofonije „dijeli gene“ sa anksioznošću, depresijom i posttraumatskim sindromom (PTSP), prenosi RTS.
Psihijatar sa Univerziteta u Amsterdamu Dirk Smit i njegove kolege analizirali su genetske podatke iz Konzorcijuma za psihijatrijsku genomiku, potom “UK Biobank” i “23andMe” baza podataka, i otkrili da ljudi koji su prijavili da imaju mizofoniju, imaju veću vjerovatnoću da imaju genetsku sliku...
Foto: Unsplash
Neka životinja može da formira doživotne veze za samo jedan dan. Ali šta je sa ljudima?
Pričamo o tome kako sa nekim osjećamo hemiju, kako imamo leptiriće u stomaku i kako dolazimo do tog trenutka zaljubljenosti u nekog, kada stalno provjeravamo njihov Instagram, prenosi City Magazin.
Ali kako se zapravo formira prava ljubav?
Prelazak od ljubavne privrženosti do onog što nazivamo zaljubljivanjem može zavisiti od mnogih faktora.
Na primjer, znamo da dvije osobe imaju veće šanse da se zaljube ako žive blizu jedna drugoj i ako se često viđaju. Ova bliska blizina čini ljude sklonijima da formiraju i izgrade romantične odnose, piše...
Foto: Impuls
Satelitske slike iz svemira omogućuju naučnicima da dublje prouče pojedinačne funkcije različitih krošnji tropskih šuma s novim i iznenađujućim rezultatima.
Razumijevanje osobina drveća i funkcionalne različitosti u tropima ključno je za biološku raznolikost, modeliranje ekosistema i očuvanje. Sada, po prvi put, zahvaljujući satelitskim podacima sa satelita Sentinel-2 Evropske svemirske agencije (ESA), naučnici mogu pokazati veliku funkcionalnu raznovrsnost tropskih šuma kakvu nikad prije nisu vidjeli.
U studiji koju je vodio Institut za promjenu okoliša na Univerzitetu u Oxfordu, a u kojoj je učestvovalo više od 100 naučnika iz cijelog svijeta, istraživači su koristili podatke s više od 1800 vegetacijskih parcela, zajedno...
Ilustracija: Valentina Čarapina
Većina nas je nekada u životu osjetila „leptiriće u trbuhu“ kada smo bili uzbuđeni zbog susreta s osobom koja nam se sviđala, ili pak osjećaj pritiska u trbuhu ili crijevima, a katkad i pojačanu potrebu za odlaskom na toalet, kada smo bili nervozni zbog predstojećeg ispita, prezentacije ili razgovora za posao. Možda ste se nekada zapitali kako to da u situacijama uzbuđenja ili nervoze često odreagira upravo – probava?
Odgovor na ovo pitanje izravno proizlazi iz naše biologije: naš probavni sustav, prvenstveno naša crijeva, mjesto su u tijelu koje nakon mozga sadrži najviše živčanih stanica – čak i...
Foto: Pixabay
Uvođenje psa i mačke u isti dom može biti izazov za vlasnike kućnih ljubimaca. Pas i mačka imaju različite potrebe, ponašanja i instinkte, što ponekad može dovesti do nesuglasica i stresa.
Međutim, uz strpljenje, pravilnu pripremu i postepeno upoznavanje, ove dvije životinje mogu stvoriti harmoničan suživot. Ako planirate uvesti psa ili mačku u svoj dom, evo nekoliko korisnih savjeta kako osigurati da susret s drugim ljubimcem prođe bez problema, prenosi Index.hr.
Priprema prostora za prvi susret
Prvi korak u uvođenju psa i mačke u isti prostor je priprema. Mjesto njihovog prvog susreta mora biti sigurno i neutralno. Preporučuje se da susret...
Foto: Robbie Flick USAID images.
Organizacije koje se bave HIV-om i AIDS-om širom Afrike primile su sveobuhvatne obavijesti o ukidanju finansiranja, sa strašnim predviđanjima o velikom porastu broja smrtnih slučajeva kao rezultat toga.
Nakon što je SAD najavio trajni prekid finansiranja projekata za HIV, usluge su pogođene širom svijeta, kažu doktori i voditelji programa, od projekata za pomoć siročadi i trudnicama do onih koji dopiru do transrodnih osoba i seksualnih radnika.
Predviđa se da bi smanjenje moglo rezultirati s 500.000 smrti u sljedećih 10 godina u Južnoj Africi, dok će hiljade ljudi ostati bez posla već u narednim danima.
Američka vlada najavila je...
Foto: Adobe
Već neko vrijeme postoje izvještaji da neke životinjske vrste, poput slonova, dupina i čimpanza, pomažu svojim bližnjima u nevolji.
U pokusima su miševi u kavezima izloženi drugim miševima iste vrste koji su bili ili mrtvi, bez svijesti ili nepokretni.
Ako jedan član skupine miševa padne u nesvijest, drugi će prići i pokušati pomoći, često koristeći nevjerovatne trikove, otkrili su naučnici, promatrajući ponašanje koje podsjeća na ljudske mjere oživljavanja.
Kad osoba padne u nesvijest, obično joj u pomoć priskoče prolaznici.
Novo istraživanje sada pokazuje da to rade i miševi – barem drugim miševima koje poznaju, ponekad čak nudeći učinkovit oblik prve pomoći.
https://www.youtube.com/watch?v=R5dZD4dPVio&t=9s
Životinje pomažu...
