Foto: YT/Printscreen
Kineski ogromni napori "ozelenjavanja" tokom proteklih nekoliko decenija aktivirali su vodni ciklus zemlje i preusmjerili vodu na načine koje naučnici tek počinju shvaćati.
Kineski pokušaji da uspore degradaciju zemljišta i klimatske promjene sadnjom drveća i obnavljanjem pašnjaka pomjerili su vodu širom zemlje na velike, nepredviđene načine, pokazuje novo istraživanje.
Između 2001. i 2020. godine, promjene u vegetaciji smanjile su količinu svježe vode dostupne ljudima i ekosistemima u istočnoj monsunskoj i sjeverozapadnoj sušnoj regiji, koje zajedno obuhvataju 74 odsto teritorije Kine, prema studiji objavljenoj u časopisu "Earth's Future". U istom periodu, količina dostupne vode povećala se na Tibetskoj visoravni, koja čini...
Foto: Google
Australijski regulator interneta najavio je da će zabrana društvenih mreža za tinejdžere mlađe od 16 godina stupiti na snagu 10. decembra.
Meta je počela da zaključava stotine hiljada naloga na Instagramu, Fejsbuku i Tredsu, prije zvaničnog datuma stupanja zakona na snagu, prenosi Rojters.
Komesarka za e-bezbjednost Džuli Inman Grant rekla je da je prvobitno bila zabrinuta zbog "grubog" pristupa blokiranju mlađih korisnika, ali je podržala mjeru nakon što su postepene regulatorne promjene pokazale nedovoljnu efikasnost.
"Došli smo do prekretnice. Naši podaci su valuta koja pokreće ove kompanije, a dizajn platformi sadrži moćne, štetne i obmanjujuće karakteristike protiv kojih se čak i...
Foto: Unsplash
Naši preci su vrlo vjerovatno držali lisice kao kućne ljubimce mnogo prije nego što su psi došli na scenu. Drevna ljudska društva u Južnoj Americi poštovala su lisice do te mjere da su bile sahranjene pored njih, sugerišu arheološki dokazi.
Osobe koje imaju psa će često reći da su im oni najbolji prijatelji. Ti krzneni drugari prate nas bez bilo kakvih predrasuda kroz život, ali izgleda da nije bilo tako odvajkada kako se mislilo.
Naime, naučnici su bili iznenađeni kada su pronašli lisicu zakopanu u ljudskom grobu starom 1500 godina u Patagoniji u Argentini. Smatraju da je najvjerovatnije objašnjenje to...
Foto: xiaokang zhang/unsplash
Školjke otkrivene u neolitskim naseljima i rudnicima u Kataloniji proizvode ton sličan francuskoj horni, kažu istraživači i ističu da je najvjerovatnije riječ o nekim od najstarijih predmeta koje je čovjek koristio kao instrumente za proizvodnju zvuka.
Kao dijete, Mikel Lopez Garsija bio je fasciniran školjkom, koju su držali u kupatilu, a koju je porodica njegovog oca u regionu Almerija, na jugu Španije, koristila kako bi, duvajući u nju, upozorila seljane na nabujale rijeke i opasnost od poplavnih voda.
View this post on Instagram
A post shared by Diken Gazetesi (@dikencomtr)
Sati koje je proveo izvlačeći taj „karakteristično snažan zvuk iz nje“...
Foto: atlasmicologia.blogspot.com
Černobiljska zona isključenja možda jeste zabranjena za ljude, ali otkako je reaktor četvrtog bloka u černobiljskoj nuklearnoj elektrani eksplodirao prije skoro 40 godina, drugi oblici života ne samo da su se doselili, već su preživjeli, prilagodili se i izgleda napredovali.
Djelimično to može biti zbog nedostatka ljudi, ali za barem jedan organizam, jonizujuće zračenje koje se zadržava unutar struktura oko reaktora, može biti prednost.
Tamo, držeći se za unutrašnje zidove jedne od najradioaktivnijih zgrada na Zemlji, naučnici su pronašli čudnu crnu gljivicu koja čudno živi svoj najbolji život.
Ta gljivica se zove Cladosporium sphaerospermum, a neki naučnici smatraju da njen tamni...
Foto: Impuls
Bilo da se radi o sijamskim, perzijskim ili domaćim kratkodlakim mačkama, stotine miliona mačaka žive s ljudima širom svijeta, no unatoč njihovoj popularnosti, naučnicima istorija pripitomljavanja mačaka nije jednostavna za dešifriranje.
Nova studija genoma pruža određeni uvid u to pitanje određivanjem vremena ključne prekretnice u pripitomljavanju mačaka - uvođenja domaćih mačaka u Evropu iz sjeverne Afrike, prenosi Zimo.hr.
Domaće mačke ušle su u Evropu prije otprilike 2000 godina u ranom Rimskom Carstvu, vjerovatno zahvaljujući pomorskoj trgovini, otkrili su naučnici. Neke od ovih krznenih pionira možda su mornari donijeli kako bi lovili miševe na brodovima koji su plovili Mediteranom, prevozeći žito...
Foto: Unsplash
Lešinari bi mogli izgubiti važan izvor hrane zbog smanjenja populacije polarnih medvjeda.
Tokom jedne godine, jedan polarni medvjed može da ostavi otprilike 300 kilograma plijena za druge životinje da se hrane. Istraživači procjenjuju da ovi mesožderi ukupno obezbjeđuju 7,6 miliona kilograma lešina za lešinare širom Arktika.
Ova otkrića, objavljena 28. oktobra u časopisu Oikos, ističu ključnu ulogu koju ovi vrhovni predatori igraju u ishrani širokog spektra vrsta i nagovještavaju način na koji bi mreža ishrane mogla biti poremećena kako klimatske promjene zagrijavaju Arktik, ugrožavajući populacije polarnih medvjeda.
Naučnici odavno znaju da polarni medvjedi obično jedu masnoću svog plijena - obično foka...
Foto: paweldotio/unsplash
Postoji mnogo više hiljada jedinki afričkih šumskih slonova nego što se do sada smatralo, pokazali su statistički podaci urađeni uz pomoć novog načina brojanja te ugrožene vrste.
To je objavljeno u studiji Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN).
Ta vrsta slona doprinosi šumama da se regenerišu, a njihov broj je teško utvrditi jer su rasprostranjeni po udaljenim, gustim džunglama u 22 afričke zemlje, prenosi Rojters.
U studiji naučnici su smislili novu metodu - brojanje jedinki na osnovu analize njihovih genetičkih "otisaka prstiju" iz uzoraka izmeta i na taj način je otkriveno da populacija broji oko 135.690, što je skoro petinu više...
Foto: Impuls
Rakesh Khatri, eko aktivist u glavnom gradu Indije, izgradio je više od 250.000 gnijezda u pokušaju da prvobitno spasi vrapce. Taj trud mu je donio titulu “Nest man”, odnosno čovjek od gnijezda.
„Ovaj grad (Nju Delhi) se pretvara u betonsku džunglu. Prije bi ljudi pazili da ostave prostor za ove ptice da grade gnijezda, ali sada se niko ne trudi razmišljati o tome“, kaže Khatri.
Rakesh Khatri; Foto: Printscreen
Zdrava populacija ovih ptica nestala je u urbanim područjima zbog problema sa staništima. S nestankom vrabaca je nestala i njihova ekološka uloga.
Dokumentarni filmski redatelj po profesiji, Khatri se prije više od dvije...
Foto: Wikipedia
Evropske divlje mačke ponovo su primijećene u jugozapadnoj Engleskoj prvi put poslije više od jednog vijeka, pokazala je dvogodišnja studija.
Studija, koju je sproveo "South West Wildlife Project" u saradnji sa "Devon Wildlife Trust", "Forestry England" i "Derek Gow Consultancy", zaključila je da srednji Devon pruža pravo stanište za održivu populaciju Felis silvestris, piše Gardijan.
Šumski predeli obezbjeđuju sklonište i mjesta za jazbine, dok travnate površine i žbunje stvaraju dobar teren za lov, prenosi Tanjug.
Istraživanje predviđa kontrolisano puštanje između 40 i 50 životinja, ali ne prije 2027. godine.
Studija takođe ukazuje da divlje mačke ne bi predstavljale opasnost za ljude, stoku...
