Foto: Freepik
Nedavna analiza, koju su vodili istraživači sa Vajcmanovog instituta za nauku u Izraelu, sugeriše da je oko 55 procenata varijacija u ljudskom životnom vijeku pod uticajem gena.
Iako novo istraživanje djelimično opovrgava ranije studije, ono sugeriše da podaci koje smo ranije koristili nisu ispričali cijelu priču kada je u pitanju ravnoteža između života i smrti.
Ako ostavimo po strani rizik od prerane smrti zbog nesreće ili povrede, geni mogu imati mnogo veći uticaj na naš životni vijek, nego što se ranije mislilo (prema neuporedivoj studiji podataka o blizancima).
Genetičko starenje i potraga za genima povezana je sa dugovječnošću, prema rezultatima najnovijih...
Foto: towhichwebelong.com
Film "Ono čemu pripadamo" prati poljoprivrednike i naučnike iz različitih dijelova svijeta koji su odlučili odustati od tradicionalnih konvencionalnih metoda, koje više nisu profitabilne ni održive, te su umjesto njih prihvatili pristupe koji rade s prirodom, a ne protiv nje
Jedan od najvećih britanskih viktorijanskih pisaca, Thomas Hardy, krajem 19. stoljeća napisao je roman "Daleko od bjesomučne gomile", u kojem prati život glavne junakinje Bathshebe Everdene i trojice muškaraca koji ulaze u njen život. U romanu je poljoprivreda u središtu priče, detaljno se opisuje ritam sezona, žetvu, branje i rad na farmi, pokazujući kako zemlja i stočarstvo oblikuju svakodnevni...
Pas Bob Coveiro/ Foto: PATRE
Pas koji je deset godina živio na groblju u Sao Paulu, gdje počiva njegov vlasnik, inspirisao je novi zakon u Brazilu kojim se dozvoljava sahranjivanje kućnih ljubimaca sa vlasnicima.
Zakon je nazvan po psu Bobu, uz dodatak Koveiro, što na portugalskom znači "grobar", prenosi BBC.
Vjerni pas je donosio utjehu ožalošćenima sve do smrti 2021. godine, kada je sahranjen pored njegovog vlasnika.
Zakon nazvan po psu stupio je na snagu 10. februara i priznaje "emocionalnu vezu" kućnih ljubimaca i njihovih ljudskih porodica, saopštila je vlada.
„Ono što je počelo kao priča o ljubavi i odanosti pretvorilo se u javnu...
Foto: Wikipedia
Bilo da je riječ o negostoljubivim pustinjama Sahare ili dubinama amazonske prašume, prostranstvima Tihog okeana ili ledenom pokrivaču Arktika – u mnogim dijelovima svijeta savremeni čovjek ima veliki problem. Nedostaje mu pristup internetu.
Piše: Tomas Lačan
Američki tehnološki milijarder Ilon Mask prvobitno je pokrenuo razvoj Starlinka upravo kako bi riješio taj problem: da obezbjedi brz internet širom svijeta u regionima gdje to nije moguće ostvariti na uobičajen način, putem kablova ili optičkih vlakana – ili gdje bi takva infrastruktura bila toliko skupa da se jednostavno ne isplati.
U međuvremenu, oblast primjene Starlinka znatno se proširila. Koristi se za komunikaciju u područjima...
Foto: Jelena Jevđenić
Mi ljudi smo možda malo previše zakomplikovali proces zaljubljivanja, ali nismo jedina bića koja veoma ozbiljno shvataju posao vođenja ljubavi.
Godine 1995, japanski ronioci su uočili „misteriozne krugove“ na okeanskom dnu koji su se ispostavili kao djelo mužjaka ribe naduvnjače iz roda Torquigener. Ženke ribe naduvnjače, izgleda, cijene umjetničke gestove kada je u pitanju romantika.
Mužjak ribe naduvnjače kopa složen obrazac dolina i vrhova u krugu i ukrašava vrhove fragmentima školjke. Konačni proizvod je svakako impresivan: prsten zamršenih pješčanih oznaka okružuje srednji dio finog pijeska, savršen za polaganje jaja.
Foto: Scientific Reports
„Kružna struktura ne samo da utiče na izbor partnera, već...
Foto: ASPCA
Hordašenje (od engleske reči hoarding– gomilanje) predstavlja patološko, kompulzivno gomilanje stvari ili životinja.
Piše: dr vet.med. Miloš Milošević
Hordašenje (od engleske reči hoarding– gomilanje) predstavlja patološko, kompulzivno gomilanje stvari ili životinja. Samo po sebi ne predstavlja mentalno oboljenje, ali može biti simptom nekih o njih. Stav psihologa i psihijatara je da je najčešće udružen sa opsesivno-kompulzivnim poremećajem, depresijom, poremećajem ličnosti, demencijom, ali može biti i deo težih oboljenja kao što je šizofrenija. U nekim elementima podseća i može se uporediti čak i sa bolestima zavisnosti.
Kada je u pitanju kompulzivno gomilanje životinja, neophodno ga je razgraničiti od prostog posedovanja većeg broja...
Foto: Pexels
Postoji osjećaj tuge i gubitka kada vidimo palo drvo. Što je drvo veće, to smo često tužniji. Žalimo za onim što je drvo pružilo i predstavljalo – ono što više neće moći da pruži. Međutim, palo drvo nije zapravo „izgubljeno“.
Ono ne nestaje magično nakon što padne ili ga vjetar obori. Umjesto toga, kada oluja obori drvo, ono je i dalje tu. Padanje označava prelaz u životu drveta i njegovoj ekološkoj ulozi – ne samo kraj, već i početak.
Palo drveće zapravo pruža izuzetno vrijedna i često zanemarena staništa. Kao i u svojoj uspravnoj fazi života, palo drveće pruža hranu...
Ilustracija, foto: Net.hr
U 2025. godini čak 63,8% mladih u dobi od 16 do 24 godine u Evropskoj uniji koristilo je alate zasnovane na generativnoj vještačkoj inteligenciji (AI).
Ovaj udio gotovo je dvostruko veći od prosjeka u ukupnoj populaciji (32,7% među osobama od 16 do 74 godine), pokazuju najnoviji podaci Eurostata, piše Biznis.ba.
Mladi predvode digitalnu revoluciju
Mladi su među prvima počeli primjenjivati generativnu AI u svakodnevnom životu — od učenja i komunikacije do stvaranja sadržaja. Skoro polovina njih (44,2%) koristi AI u privatne svrhe, što je znatno više u odnosu na opću populaciju, gdje taj udio iznosi 25,1%.
Još izraženija je razlika kada...
Foto: canterbury.ai
Nova je studija pokazala da alati umjetne inteligencije vjerovatnije daju netačne medicinske savjete kada dezinformacije dolaze iz onoga što softver smatra legitimnim izvorom.
Testiranje 20 modela otvorenog koda i velikih jezičnih modela pokazalo je da je softver češće bio prevaren bilješkama liječnika koje su izgledale realistično, nego dezinformacijama u razgovorima na društvenim mrežama, izvijestili su naučnici u časopisu The Lancet Digital Health.
"Trenutni sistemi umjetne inteligencije mogu tretirati samouvjereni medicinski jezik kao istinit, čak i kada je očito pogrešan", rekao je dr. Eyal Klang s Medicinskog fakulteta Icahn Mount Sinai u New Yorku, jedan od voditelja studije. "Za ove modele...
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Dr Džozef Varon uporedio je rastuću ekološku tišinu sa trenucima u kliničkoj praksi kada tišina signalizira opasnost, a ne oporavak.
„U medicini, tišina može biti alarmantnija od buke“, napisao je u časopisu „The Defender“.
„Pacijent koji naglo prestane da izražava nelagodnost ili monitor koji prekida aktivnost može signalizirati kvar sistema, a ne rješenje“, naveo je on.
Rekao je da se isti princip sada primjenjuje na prirodni svijet, dodajući da je „tišina duboko zabrinjavajuća“.
Bube, leptiri, moljci, pčele i drugi insekti nestaju alarmantnom brzinom, što je dr Varon opisao kao „kritičnu crvenu zastavicu za ekološku nestabilnost“.
Istraživanje iz Njemačke pružilo je neke od...
