Foto: Nikola Vesović
Pronađena je i opisana kao nova za nauku pećinska vrsta insekta, koja je nazvana "Remyella spanovicae" u čast Ivane Španović, najbolje srpske atletičarke svih vremena i jedne od najboljih skakačica udalj. Vrsta je pronađena u Pećini na vrelu Đerekarske rijeke, koja je smještena u selu Đerekare u okolini Tutina, na Pešterskoj visoravni, blizu granice sa Crnom Gorom.
Naučni rad sa spomenutim otkrićem i opisom nove vrste objavljen je juče u renomiranom međunarodnom biološkom naučnom časopisu European Journal of Taxonomy, piše rts.rs.
Navedeni rad je zajednički poduhvat ekipe zoologa sa Instituta za zoologiju Univerziteta u Beogradu – Biološkog fakulteta, kojim...
Foto: John Cameron/Unsplash
U laboratoriji Univerziteta u Sydneyju, istraživači su izolirali gljivicu sa starog smetljišta koja čini nešto nevjerovatno - jede plastiku i pretvara je u jestivu gljivičnu biomasu. Bez svjetla, bez dodataka, bez posebne obrade. Samo gljivica, plastika i strpljenje.
Ova vrsta, nazvana Aspergillus terreus, ne samo da razgrađuje plastiku, ona je u potpunosti konzumira i pretvara u materijal bogat proteinima, koji bi se mogao koristiti kao hrana ili stočna hrana. Naučnici su je ostavili u zapečaćenim tamnim komorama ispunjenim plastikom - i gljivica je napredovala, prenosi N1.
Ono što ovo otkriće čini još iznenađujućim jeste brzina. Tradicionalnim mikroorganizmima koji jedu...
Foto: Pino Art/Unsplash
Prema dr Nikolasu Epli, profesoru bihejvioralnih nauka na Univerzitetu u Čikagu, antropomorfizam, odnosno pripisivanje ljudskih osobina životinjama, povezan je sa razvijenim kognitivnim sposobnostima poput empatije i teorije uma. Iako to ne znači da ste pametniji od drugih, pokazuje da imate emocionalnu svijest i mentalnu sposobnost da zamislite šta druga bića misle ili osjećaju.
Ova vještina je važan dio socijalne inteligencije i pomaže nam da bolje razumijemo i gradimo odnose ne samo sa ljudima, već i sa životinjama. Dakle, kada pričate sa svojim ljubimcem, ne samo da izražavate nježnost, već i vježbate sposobnost da se povežete na dubljem nivou,...
Foto: Unsplash
Opasnost u prirodi ne mora uvijek dolaziti s očnjacima i zubima, ponekad se skriva u nečemu gotovo nevidljivom, što svojim ugrizom prenosi bolest, toksine i virusne patogene. U tom smislu, skroman, ali za ljude strašni krpelj, stvorenje koje često povezujemo s izletima ili vrtom iza kuće, u svom ugrizu nosi nasljeđe ljudskih odluka, ekoloških manipulacija i neželjenih posljedica.
Sean Lawrence, Istoričar okoliša i vanredni profesor na američkom Univerzitetu West Virginia, istražuje u članku za The Conversation kako su vijekovi korištenja zemljišta, obrasci naseljavanja i politike učinili krpelje opasnijima i uspješnijima nego što bi to priroda ikada mogla sama učiniti.
Krčenje...
Foto: Impuls
Ključno je razlikovati prirodne šećere koji se nalaze u voću i dodate šećere koji se nalaze u prerađenoj hrani. Iako ih tijelo vari na sličan način, voće dolazi u "paketu" s vlaknima, vitaminima, mineralima i biljnim jedinjenjima koja imaju pozitivno dejstvo na zdravlje.
Voće se često neopravdano izbjegava zbog šećera, ali istraživanja pokazuju da redovna konzumacija cijelog voća zapravo može smanjiti rizik od dijabetesa i hroničnih bolesti. Osobama koje već imaju dijabetes preporučuje se da paze na ukupan unos ugljenih hidrata, uključujući i prirodne šećere iz voća, ali to ne znači da treba potpuno da ga izbjegavaju.
Ako želite da...
Foto: AP
Jedna od najvećih, čovjekom izazvanih turističkih atrakcija Turkmenistana, mogla bi uskoro prestati postojati
Turkmenistanske vlasti objavile su da je ogromni požar, koji već više od pola stoljeća gori u srcu pustinje Karakum, značajno obuzdan. Ovo predstavlja važan ekološki preokret u jednoj od najdugotrajnijih katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem.
Požar datira iz 1971. godine, kada su sovjetski geolozi tokom istraživanja slučajno probušili podzemni džep bogat metanom. Vjerujući da je kontrolisano paljenje sigurnija opcija od potencijalno nekontrolisanog curenja plina, odlučili su zapaliti metan – ne sluteći da će plamen gorjeti decenijama.
Tokom godina, iz kratera su se oslobađale ogromne količine metana, jednog od najjačih...
Foto: Google
Dok su efekti zagađenja vazduha na ljudsko zdravlje dobro proučeni, nova istraživanja otkrivaju da naši kućni ljubimci možda prvi trpe posljedice. Baš kao nekadašnji kanarinci koji su upozoravali rudare na prisustvo otrovnih gasova, psi i mačke danas mogu biti nevidljivi pokazatelji zagađenog vazduha u našim domovima i gradovima.
Jedna od prvih studija, objavljena 2018. godine u časopisu Journal of Veterinary Internal Medicine, ukazala je na vezu između prisustva finih čestica PM2.5 u zatvorenom prostoru i respiratornih problema kod pasa i mačaka. Rezultati su sugerisali da su mačke posebno osjetljive, ali i da tema zahtjeva dalja istraživanja, piše Pet magazine.
Slični...
Foto: Charlein Gracia/Unsplash
Djeca iz siromašnijih sredina vjerovatnije će iskusiti biološke nepovoljne faktore, poput ubrzanog starenja u poređenju sa svojim vršnjacima iz bogatijih porodica, pokazuje istraživanje.
Naučnici sa Imperial College London analizirali su podatke 1.160 djece uzrasta od šest do 11 godina iz različitih dijelova Evrope, a rezultati su objavljeni u časopisu "The Lancet".
Djeca su ocijenjivana pomoću međunarodne skale porodičnog blagostanja, koja uključuje različite faktore - na primjer, da li dijete ima svoju sobu i koliko vozila porodica posjeduje, piše "Guardian".
Djeca su podijeljena u tri grupe - visoko, srednje i nisko blagostanje - a uzorci krvi korišćeni su za mjerenje prosječne...
Foto: PBS Eons/YouTube
Životinjska carstva Azije i Australije su poput dva odvojena svijeta, zahvaljujući nevidljivoj liniji koja se proteže tačno između dva susjedna kontinenta.
Većina divljih životinja nikada ne prelazi tu zamišljenu granicu, čak ni ptice. I tako je već desetinama miliona godina, uz evoluciju životinja na različite načine sa svake strane. Sve je počelo prije oko 30 miliona godina, kada se australijska tektonska ploča udarila u evroazijsku tektonsku ploču i stvorila arhipelag, preusmjeravajući okeanske struje i stvarajući nove regionalne klime.
Na jednoj strani, u Indoneziji i Maleziji, evoluirali su majmuni, slonovi, tigrovi i nosorozi; dok na drugoj strani, u Novoj Gvineji...
