Ponedjeljak, 23 Decembra, 2024

Šta se dešava s materijom kada upadne u crnu rupu?

Da li ste se ikada zapitali šta se događa s materijom koja upadne u crnu rupu? Niste jedini. To je pitanje koje je iznjedrilo brojne paradokse. Poznati fizičar Karlo Roveli pokušao je da odgovori na njega u jednom poglavlju svoje najnovije knjige.

Roveli je italijanski teorijski fizičar i književnik koji je radio u Italiji, Sjedinjenim Državama i od 2000. godine u Francuskoj. Djeluje uglavnom na polju kvantne gravitacije, a objavio je i više djela iz područja istorije i i filozofije nauke, a sada pokušava da razumije dešava sa materijom u crnim rupama.

Ima nešto paradoksalno u onome što znamo o crnim rupama. One su danas za astronome postale “normalni” objekti. Astronomi ih posmatraju, broje i mjere. Ponašaju se tačno onako kako je Ajnštajnova teorija predvidjela prije jednog vijeka, kada niko još nije ni sanjao da bi takvi objekti u stvarnosti mogli da postoje.

Dakle, one su pod kontrolom. No ipak i dalje ostaju krajnje tajanstvene. S jedne strane imamo divnu teoriju, opšte relativnosti, koju na spektakularan način potvrđuju astronomska posmatranja, koja savršeno dobro objašnjava ono što astronomi vide: čudovišta koja gutaju zvijezde vrte se u vrtlozima i proizvode neizmjerno snažne vjetrove i druge “đavole”, kako navodi Roveli.

Svemir je iznenađujuć, šarolik, pun stvari koje nikada nismo predvidjeli ili zamišljali da postoje, ali koje su shvatljive. No s druge strane, još uvijek postoji jedno malo pitanje: “Ali kuda odlazi sav materijal koji vidimo kad padne u crnu rupu?”

I tu stvari postaju teške. Ajnštajnova teorija pruža precizan i elegantan matematički opis čak i unutrašnjosti crnih rupa: ona ukazuje na put koji mora slijediti materijal koji pada u crnu rupu. Materija pada sve brže dok ne dosegne središnju tačku.

A onda… Tada Ajnštajnove jednačine gube svako značenje. Više nam ništa ne govore. Čini se da se tope poput snijega na suncu. Varijable postaju beskonačne i više ništa nema smisla.

Šta se događa s materijom koja padne u središte crne rupe?

Ne znamo.

Kroz naše teleskope vidimo kako pada i mentalno pratimo njenu putanju dok ne stigne gotovo do središta, a tada više nemamo pojma što se dalje događa. Znamo od čega se sastoje crne rupe i izvan i iznutra, ali nedostaje nam presudan detalj: središte.

No taj detalj ni slučajno nije beznačajan, jer sve što padne unutra (a u crne rupe koje istražujemo stalno nešto upada) završi u središtu. Nebo je puno crnih rupa u kojima možemo vidjeti kako stvari nestaju, ali ne znamo šta će biti s njima.

(B92.net)

Povezane vijesti

AI – prevod klinastog pisma

Foto: Bjørn Christian Tørrissen/Wikipedia Multidisciplinarni tim arheologa i računarskih naučnika osmislio je vještačku inteligenciju (AI) koja može da prevodi akadijski jezik gotovo trenutno, otključavajući istorijske...

Popular Articles