Bosna i Hercegovina je mala zemlja, ali prepuna čari, trepeta šuma i bljeska vode, isticao je Branko Ćopić u svojim stihovima o Bosni…
Zbog svojih prirodnih ljepota na svjetskoj mapi turizma važi za destinaciju nevjerovatnih potencijala, o kojima se, nažalost, ne brine dovoljno. Mnogo dijelova BiH je još neistraženo, a sami stanovnici nisu ni upoznati s cjelokupnim potencijalom koji ova zemlja nudi. Prethodnih dana je završila međunarodna speleološka ekspedicija u hercegovačkom kršu, gdje je istraženo nekoliko novih objakata te je zabilježena bogata flora i fauna.
“Devet dana smo proveli na terenu u selu Lukavice, na planini Bjelašnica, kod Gacka. Za tih devet dana pronađeno je sedam novih objekata, od čega je pet završeno, odnosno istraženo do kraja, a preostala su još dva, koja još nismo stigli istražiti jer nas je vrijeme spriječilo”, rekao je Joviša Bajić, član Speleološkog društva “Ponir” Banjaluka. Kako dodaje, najdublja jama u koju su sišli u jednom kanalu ide za minus 380 metara.
“Međutim, na izlasku iz jame smo vidjeli jedan bočni kanal, krenuli smo u njega i spustili se oko 250 metara, ali nam je onda nestalo vremena i morali smo izaći. Prema našim procjenama, taj kanal ide u dubinu još oko 50 metara, što naravno nećemo moći saznati do sljedeće godine, kada ćemo ponovo ići u isti objekat”, priča Bajić.
A osim ove, dodaje Bajić, pronađena je još jedna jama, u kojoj je zasad ispitano 266 metara. Jama ima još dubine, ali dalje zbog nedostatka vremena nisu uspjeli ići.
“Sve to smo pronašli u petak, obično to tako bude da posljednji dan krene, a onda moramo ići kući”, kaže Bajić te dodaje da je prema procjenama i ova jama duboka preko 300 metara.
Sva ova bogatstva prirode hrabri učesnici su pronašli na jednom platou, koji im je, prema riječima Bajića, jako zanimljiv jer pretpostavljaju da na tom prostoru postoji jama dubine čak 600-700 metara.
Osim Bajića i SD “Ponir” iz Banjaluke, u ovoj ekspediciji su učestvovali PD “Volujak” Gacko, ASAK Beograd, SD “Breganja” Hrvatska, HBSD – Hrvatsko biospeleološko društvo te PDS “Velebit”.
“U pećinu Provalija u Kifinom Selu smo otišli jedan dan i istražili smo oko tri kilometra. Tu smo našli neke nove kanale i sada možemo sigurno tvrditi da ide preko 3,5 kilometra, za koje nismo imali vremena jer je previše zahtjevna”, pojašnjava Bajić.
Da bi se pećina istražila, priča ovaj speleolog, potrebno je provlačenje, preskakanje i razne druge egzibicije, tako da kada se sljedeći put odluče na istraživanje morali bi tu i prenoćiti, jer im se drugačije ne isplati ulaziti.
“Prvi put smo na Bjelašnici radili biospelologiju što se tiče pećina. Jame su hladne, u nekima je čak nula stepeni”, kaže Bajić te dodaje da do ovog istraživanja na Bjelašnici nisu istraživane spiljske životinje.
“U tri objekta je temperatura bila niža od jedan stepen Celzijusa zbog snijega koji se cijele godine zadržava u njima, a od životinja su nađeni skokuni, pokoja grinja, jedna dvojenoga i par kornjaša”, rekao je Bajić.
Rekao je da je u ostalim toplijim jamama (od četiri do osam stepeni Celzijusa) zabilježena bogatija fauna te da su pronađeni razni kornjaši, lažištipavci, puževi, pauci i dvojenoge.
U pećini Provalija su osim već nabrojanih skupina pronašli dosad nezabilježene vodene jednakonožne rakove i depigmentirane virnjake.
“Sakupljenu faunu će detaljno pregledati i analizirati stručnjaci iz Hrvatskog biospeleološkog društva”, zaključio je Bajić.
Osim istraživanja, avanture i radosti prilikom pronalaska novih objekata, ove ekspedicije su, kaže on, i poprilično opasne.
“Odron kamenja je najopasniji. Zbog tog idemo u manjim ekipama, dva do tri člana u jednu jamu, tako da budemo bliži drugima, baš zbog tog kamenja”, kaže Bajić i dodaje da zasad nije bilo problema te da, iako je padalo kamenje, sve je bezbjedno prošlo.
Učesnici ove ekspedicije, još pod utiscima pronalazaka i devetodnevnog poduhvata, s uzbuđenjem čekaju neke naredne avanture u kojima će istraživati bogatstva svoje i drugih zemalja.