Foto: Speleološko društvo „Mijatovi dvori“
Iz Tomislavgrada stižu dobre vijesti za nauku. Speleolozi Speleološkog društva „Mijatovi dvori“ prošle sedmice istraživali su jamu Savkovac koja se nalazi na planini Ljubuši iznad naselja Mandino Selo. Na površinu su se vratili s hrpom novih otkrića. Pronašli su i očuvani životinjski skelet.
Piše: Jelena Jevđenić
Posljednjih godina zahvaljujući naučnicima, istraživačima, pojedincima, civilnom sektoru sve više upoznajemo našu zemlju. Bosna i Hercegovina je prilično zanimljiva za naučnike-istraživače. Može se reći gdje god nogom da stanu, pronađu nešto od značaja za prirodu. Dijelom jer BiH zbog malog ulaganja u naučna proučavanja nije dovoljno istražena, dijelom jer je naša zemlja bogata biodiverzitetom, čak najviše u Evropi.
Speleološko društvo „Mijatovi dvori“ još od 2000. godine istražuje podzemni život Bosne i Hercegovine. Pored toga, naučnici iz raznih zemalja Evrope svake godine istražuju prirodu naše zemlje zahvaljujući ekspediciji koju spelolozi ovog društva organizuju već godinama.
U prvim danima jula spustili su se u jamu Savkovac. Prema riječima Domagoja Madunića, predsjednika društva, u julu su se dva puta spuštali u jamu. Tročlana ekipa iz društva istražila je jamu do 75 metara dubine i tom prilikom napravila speleološki nacrt.
„Jama je složene morfološke građe. Nakon početne vertikale, slijedi “penj” od dva metra visine koji se dalje nastavlja s 20 metara horizontalnog špiljskog kanala s laganim nagibom, a na kraju kanala se nalazi vertikala visoka 40 metara, te je to zapravo spust u dvoranu ogromnih dimenzija. Na rubu dvorane, prije sljedeće vertikale, nalazi se odlično sačuvan skelet risa. Spelelozi ga nisu dirali, jer će se vjerojatno nekad u skorijoj budućnosti skelet analazirati C-14 metodom, te tako utvrditi točnu starost nalaza“, govori Madunić.
Foto: Speleološko društvo „Mijatovi dvori“
Jama Savkovac prema speleološkom nacrtu je duboka 75 metara, te ima preko 120 metara špiljskih kanala.
U jami se nalazi pravo bogatstvo špiljskih ukrasa, od kojih najviše ima stalaktita, stalagmita, stupova, saljeva, helektita, špiljskih zavjesa i koraloida.
Foto: Speleološko društvo „Mijatovi dvori“
Pronađene su dvije vrste špiljskog kornjaša (Coleoptera), jednokožni rakovi (Isopoda), pseudoškorpion (Neobisium), dvojenoge (Brachydesmus) i skokuni (Collembola).
„To su endemične vrste koje žive samo u speleološkim objektima, te su se kao takve prilagodile životu u podzemlju“, objašnjava.
Foto: Speleološko društvo „Mijatovi dvori“
U blizini jame Savkovac nalazi se i jama Parampatuša, koja je špiljski tipski lokalitet Bosne i Hercegovine, tj. u njoj je prvi put pronađen i opisan špiljski kornjaš Leonhardia delminiumica.
„Velika je mogućnost da je jedan od pronađenih kornjaša u Savkovcu baš ta endemska vrsta, a što će u skorije vrijeme determinirati biolozi iz našeg društva“, naglašava.
Na planini Ljubuši dosad je istraženo oko 30 speleoloških objekata, međutim zbog svoje velike površine još preko 100 speleoloških objekata tek čeka na istraživanje na ovoj planini.
Madunić ističe da su mogući novi nalazi koji će nas iznenaditi.
„Budući da nas svako novo istraživanje na Ljubuši ugodno iznenadi, velika je vjerojatnost da se u speleološkim objektima na Ljubuši nalazi i špiljska fauna koja do sada nije nigdje pronađena“.
Planina Ljubuša se svojim najvećim dijelom nalazi u opštini Tomislavgrad. Visoka 1797 metara, a najviši vrh se zove Velika Ljubuša. Planina je prostrana s velikim pašnjacima. Po iskustvima planinara nije teška za penjanje, ali je jako dugačka. Koliko vremena potrošite na penjanje, isto toliko treba i za spuštanje. Bogata je pećinama i jamama. Građena je pretežno od vapnenca s razvijenim krškim oblicima i uglavnom je bez vegetacijskog pokrova.
Foto: Speleološko društvo „Mijatovi dvori“
Istraživanja se nastavljaju i u avgustu
Speleološko društvo “Mijatovi dvori” će krajem avgusta organizovati 14. međunarodnu speleološku i znanstveno-istraživačku ekspediciju ponor Kovači – izvor Ričine.
Od 23. do 27. avgusta preko dvadeset naučnika boraviće u baznom kampu ekspedicije koji će biti u PP Blidinje u planinarskoj kući Orlova stina.
„Ove godine očekuje se oko 20 znanstvenika iz područja geologije, geomorfologije, arheologije, biologije, paleontologije i mikologije. Uz znanstvenike najavljuje se i veliki broj speleloga. Glavni cilj je nastavak istraživanja podzemnog sustava rijeke Šujice (ponor Kovači – izvor Ričine) ukoliko dozvole hidrološke prilike. Sustav je do sada istražen u duljini od 2021 m. Ponor Kovači i 3342 m izvor Ričine, a pretpostavka je da se radi o sustavu dugom preko 20 kilometara, koji povezuje Duvanjsko i Livanjsko polje“, navodi Madunić.
Na ovogodišnjoj ekspediciji istraživaće se i speleološki objekti na masivima Čvrsnice, Vrana, Ljubuše, Grabovice, Dinare i Kamešnice, tj. na području opština Tomislavgrad, Posušje, Jablanica, Bos. Grahovo, Prozor – Rama i grada Livna.
Prošle godine istaženo je 36 speleoloških objekata, od čega 24 objekta prvi put.
Paleontološka istraživanja otkrila su da ostaci špiljskog medvjeda iz špilje Dahna datiraju od prije 24 000 godina. Pronađeni su i nalazi u izvor-špilji Ričini za koje se vjeruje da pripadaju špiljskom medvjedu. Prvi put su se radila istraživanja prisutnosti mikroplastike u speleološkim objektima na području Bosne i Hercegovine.