Subota, 6 Decembra, 2025

Ruski dosezi u obnovljivim izvorima energije

Vjerojatno najznačajnije ime na polju alternativnih izvora energije u Rusiji je ono dr. Valentina Nikolajeviča Parmona (Валенти́н Никола́евич Пармóн) koji je i član Ruske akademije znanosti.

Njegovi istraživački interesi uključuju kemijsku kinetiku, fotokatalizu, katalitičku konverziju fosilnih goriva, kemijsku pohranu obnovljive energije i konverziju biomase u gorivo.

Vodio je istraživanje komercijalno uspješnim novim katalitični procesima za proizvodnju goriva komplementaran Euro 4 i Euro 5 standardima. Također je vodio stvaranje eksperimentalnog sistema za kemijsku pohranu solarne energije s efektivnošću od 43%.

Dr. Parmon je Sibir pretvorio u rusko središte za razvoj obnovljive energije. Pod njegovim vodstvom su napravljena istraživanja  za pridobivanje goriva iz biomase, kao što su drvo i rižina ljuska te razvoj katalitičnih reaktora za konverziju sunčeve energije u kemijsku.

Osim toga je dr. Parmon razvilo i uveo novu tehnologiju za proizvodnju čišćeg motornog goriva, kao što je dizelsko gorivo po standardima Euro 4 i Euro 5 .

Danas je u Rusiji skoro 10%  visoko oktanskog goriva proizvedenog koje je razvio institut od vodstvom dr Parmona.

Dr Parmon  je 1972. godine diplomirao na Moskovskom Institutu za fiziku i tehnologiju (Московский Физико-Технический институт), poznatijem kao PhysTech (Физтех).

Svoja je istraživanja nastavio na Semenovom kemijsko-fizikalnom institutu ( Институт химической физики им. Н. Н. Семёнова, Москва, учреждение Российской академии наук) koji je dio Ruske akademije znanosti.

Od 1977. prelazi na Boreskov institut za katalize u Novosibirsku, gdje je između 1995. i 2015. godine bio direktor.

Kemiju je doktorirao 1985, a od 1989. ima status profesora. Član ruske akademije znanosti je od 1997

Globalnu nagradu za energetiku 2016. dobio je zbog svojeg rada na razvoju obnovljivih izvora energije i za poboljšavanje postupaka rafiniranja nafte, i to u konkurenciji od 140 znanstvenika iz 27 država.

Predsjedatelj međunarodnog odbora Globalne nagrade za energetiku je britanski znanstvenik i nobelovac John Allam.

Znanost

Povezane vijesti

Marina Cvetajeva- Pismo djeci

Iz istog razloga, nikada nemojte bacati kruh, a uočite li ga na ulici, da se ne bi gazio, podignite ga i stavite na najbližu ogradu, jer ne postoje samo pustinje u kojima ljudi umiru bez vode, nego i ćumezi, gdje umiru bez kruha. Možda će taj kruh uočiti neko gladan, pa će ga biti manje sramota uzeti ga odatle nego sa zemlje.

Rusija ponovila da nema namjeru napasti NATO

Foto: Pixabay Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je u petak da Moskva nema namjeru napasti NATO, ali je upozorila da bi svaki...

Popular Articles