Foto: Unsplash
Nova studija sugeriše da popodnevno spavanje podstiče vještine mozga u rješavanju problema, pri čemu je spavanje sa brzim pokretima očiju (REM) – faza sna u snu, teoretski povezana sa čuvanjem sjećanja i obradom emocija – posebno važna.
Istraživači sa Teksaškog državnog univerziteta testirali su analogno rješavanje problema, gdje naš mozak rješava probleme koristeći uspješne metode primjenjene na slične probleme u prošlosti. Otkrili su da su spavači bolji u ovim mentalnim putevima ka rješenjima, piše science alert.
„Trenutni rezultati pokazuju da kada se problem čini nerješivim, fraza ‘pusti da prespava’ može imati neke zasluge, posebno ako spavanje uključuje REM“, pišu istraživači u svom objavljenom radu.
„Ova faza spavanja može igrati ključnu ulogu u najboljem iskorišćenju prošlih iskustava uspostavljanjem i jačanjem asocijacija koje nisu odmah očigledne u našim budnim životima”.
U studiji je učestvovalo 58 učesnika, kojima je prikazan niz problema praćenih njihovim rješenjima. Zatim im je predstavljen još jedan skup sličnih problema – sa ovim drugim setom nije bilo priloženih rješenja, ali su zagonetke mogle da se riješe koristeći iste mentalne procese kao i prvi skup.
Zatim je došlo do dvočasovnog razmaka, tokom kojeg je 28 volontera odložilo 110 minuta, dok je ostalih 30 zamoljeno da ostanu budni. Grupi koja je drijemala kvantifikovano je REM vrijeme korišćenjem EEG slušalica dok su spavali.
Poslije pauze, eksperiment je nastavljen dajući svim učesnicima priliku da ponovo pogledaju probleme koje nisu uspjeli da riješe iz drugog seta.
Utvrđeno je da su oni koji su drijemali bili bolji u rješavanju problema koji su ih prvi put zbunili, a količina REM sna koju su imali bila je povezana sa vjerovatnoćom rješavanja ovih problema. Ovo je uprkos tome što oni koji spavaju i oni koji ne spavaju postižu sličan rezultat u rješavanju problema prije pauze.
Dremači su takođe bili bolji od budne grupe u uočavanju sličnosti između problema u prvom i drugom setu.
„Ovi rezultati ukazuju na to da san poboljšava sposobnost rješavanja ciljnih problema koji se u početku nisu mogli riješiti i sugerišu da REM spavanje poboljšava upotrebu analognog prenosa naglašavajući zajedničke karakteristike između izvornih i ciljnih problema koji su bili neprimjećeni prije spavanja“, pišu istraživači.
Ne možemo biti sigurni da ovdje postoji direktan uzrok i posljedica, ali to je jaka veza. Ovi nalazi se takođe uklapaju sa prethodnim istraživanjima koja pokazuju da je san povezan sa boljim kreativnim vještinama rješavanja problema i boljom mentalnom agilnošću u različitim oblastima.
Što se tiče faktora REM spavanja, istraživači smatraju da način na koji nam ova faza spavanja pomaže da povežemo nova sjećanja sa starim može imati koristi od ovih vrsta zagonetki, gdje se postojeće vještine moraju prisjetiti.
Možda će biti teško tražiti od svog šefa da vam da 110-minutni period za spavanje tokom dana kako biste povećali vašu popodnevnu produktivnost – ali ova studija pokazuje da možemo da postanemo bolji u rješavanju problema nakon drijemanja.
„REM spavanje može biti neophodno da bi se olakšalo rješavanje problema kada je potrebna aktivna rekombinacija elemenata problema, kao što se dešava tokom kreativnog rješavanja problema“, pišu istraživači.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Sleep Research.
Impuls