Istražujući kožu guštera naučnici sa Univerziteta u Ženevi ustanovili su vezu između matematičkog rada Alana Tjuringa i tvorca ćelijskih automata Džona fon Nojmana
Foto: Unsplash
Posebno alarmantan podatak dolazi iz Istraživanja koje su proveli na Institutu za genetičko inženjerstvo Univerziteta u Sarajevu da je čak 64,3% analiziranih krpelja bilo pozitivno na borelije.
Visoka zaraženost krpelja bakterijom borelijom: Istraživanja su pokazala da je 64,3% posmatranih krpelja vrste Ixodes ricinus u Bosni i Hercegovini zaraženo bakterijama roda Borrelia, koje uzrokuju Lajmsku bolest.
Raznolikost vrsta borelija i značaj migratornih ptica: U urbanim područjima poput Darive kod Sarajeva pronađeno je šest različitih vrsta borelija, pri čemu ključnu ulogu u njihovom širenju imaju migratorne ptice koje doprinose složenom zoonotskom ciklusu.
Nužnost kontinuiranog monitoringa: U Bosni i Hercegovini ne...
Foto: Impuls
Naučnici u Japanu razvili su plastiku koja se u morskoj vodi raspada u roku od nekoliko sati, što bi moglo biti rješenje za zagađenje okeana koje ugrožava morski životinjski svijet.
Naučnici već dugo eksperimentišu sa biorazgradivom plastikom, a istraživači iz RIKEN Centra za nauku o emergentnoj materiji i Univerziteta u Tokiju navode da se njihov novi materijal razgrađuje mnogo brže i ne ostavlja tragove.
U laboratoriji u gradu Vaku blizu Tokija, tim je demonstrirao kako komadić plastike nestaje u bazenu slane vode u kojem je stajao oko sat vremena.
Iako još uvek nisu iznijeti planovi za komercijalizaciju tog otkrića, vođa projekta...
Foto: Impuls
Jednostavno pravilo koje, čini se, upravlja organizacijom života na Zemlji opisano je u novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Ecology & Evolution.
Istraživački tim, predvođen Univerzitetom Umeå i u kojem učestvuje Univerzitet u Readingu, vjeruje da ovo pravilo pomaže objasniti zašto su vrste rasprostranjene na način na koji jesu po planeti. Otkriće će pomoći u razumijevanju života na Zemlji - uključujući i to kako ekosistemi reagiraju na globalne promjene u okolišu.
Pravilo je jednostavno: u svakoj regiji na Zemlji, većina vrsta se okuplja u malim "vrućim tačkama", a zatim se postepeno širi prema van, a sve manje vrsta može preživjeti...
Foto: AI/Freepik
Švicarska farmaceutska kompanija „Roche“ uskoro će na ljudima početi finalna ispitivanja antibiotika „zosurabalpin“, koji je namijenjen liječenju infekcija opasnih po život.
Kompanija je objavila da je „zosurabalpin“, prva klasa antibiotika sposobna za borbu protiv superbakterija, pokazao obećavajuće rezultate u ranim ispitivanjima i da će sada proći kroz opsežnija ispitivanja na ljudima.
Ako se pokaže da djeluje, onda će to pružiti novo sredstvo u borbi protiv Acinetobacter baumannii, bakterije otporne na lijekove, koja čini 50 posto slučajeva među onima koji su preminuli od infekcije.
Nijedna nova klasa antibiotika nije otkrivena decenijama, a nijedna nije pronađena koja može da uništi „gram-negativne“ bakterije poput...
Foto: Vejmělka. F., Mammalia 2025
Neke vrste širom svijeta poznate su samo iz muzejskih primjeraka. Vrsta štakora poznata samo iz istorijske muzejske građe fotografisana je živa planinama Papue Nove Gvineje, što predstavlja prvi put da je ova životinja dokumentovana u divljini.
Subalpski vunasti štakor (Mallomys istapantap) naučno je opisan tek 1989. godine, a te informacije potiču iz muzejskog primjerka.
Životinja je viđena živa samo jednom u posljednjih 30 godina i nikada nije fotografisana; jedine slike (osim onih primjerka) su oslikane ilustracije iz 1995. Međutim, češki doktorand František Vejmělka odlučio je krenuti u potragu.
Šestomjesečna ekspedicija na otok Nova Gvineja natjerala je Vejmělku da...
Foto: Roberto Sorin/ Unasplash
Utvrđeno je da usporava napredovanje Alzheimerove bolesti čišćenjem proteina u mozgu.
Australijska agencija za regulaciju lijekova i terapije odobrila je prvi lijek za liječenje Alzheimerove bolesti, objavio je u četvrtak ABC.
Administracija za terapijske proizvode (TGA) odobrila je lijek Donanemab, za koji je utvrđeno da usporava napredovanje Alzheimerove bolesti čišćenjem proteina u mozgu.
Lijek je namijenjen osobama s blagim kognitivnim oštećenjem ili blagom demencijom uzrokovanom Alzheimerovom bolešću, koja je najčešći tip demencije. To je vodeći uzrok smrti kod žena u Australiji i drugi najčešći kod muškaraca.
Lijek se daje kao intravenska infuzija svake četiri sedmice, maksimalno 18 mjeseci, prenosi Anadolija.
Može...
Foto: NASA
Ruska agresija na Ukrajinu, kao i sukob u Pojasu Gaze, pokazali su da su u današnjim vojnim strategijama od izuzetne važnosti nove i moderne tehnologije. Od dronova i bespilotnih letelica, preko sajber napada i špijunaže kompjuterskih sistema protivnika, pa sve do upotrebe satelita za nadgledanje, vremena rovovskih borbi odavno pripadaju istoriji.
Piše: Ivan Trajković
Koliko je upotreba satelita za nadgledanje terena i komunikaciju danas bitna, pokazuje i činjenica da i SAD i Rusija, kao i Kina, ubrzano razvijaju čitav niz platformi za ometanje ili uništavanje protivničkih mogućnosti u orbiti Zemlje. Za ovo će se u bliskoj budućnosti koristiti laseri velike...
Foto: Unsplash
Ukupna težina kopnenih sisavaca koji žive u divljini – od slonova i bizona do jelena i tigrova – danas iznosi manje od 10 posto ukupne težine svih muškaraca, žena i djece koji žive na planeti, piše Guardian.
Studija izraelskog Weizmannova naučnog instituta zaključuje da današnji divlji kopneni sisavci čine ukupnu masu od 22 miliona tona.
Za usporedbu, ljudska populacija danas teži oko 390 miliona tona.
Vrste koje smo pripitomili, poput ovaca i goveda dodaju još 630 miliona tona ukupne mase stvorenjima koja se ‘takmiče’ sa sisavcima u divljini za Zemljine resurse.
Samo biomasa svinja, na primjer, gotovo je dvostruko veća od ukupne...
Foto: Freepik
Izreka "batina je izašla iz raja" godinama je bila izgovor za tjelesno kažnjavanje djece. Ali, kakve su posljedice takve metode?
Opsežna naučna analiza objavljena u časopisu Nature Human Behaviour potvrđuje da tjelesno kažnjavanje djece u zemljama s niskim i srednjim prihodima uzrokuje ozbiljne štetne posljedice po tu djecu, jednako kao i u bogatijim državama.
Glavni autor navedenog istraživanja Jorge Cuartas, vanredni profesor primijenjene psihologije iz Škole za kulturu, edukaciju i ljudski razvoj u univerzitetu u New Yorku, zajedno sa saradnicima proučavao je 195 studija objavljenih između 2002. i 2024. godine. Istraživanja su obuhvatila 92 zemlje s niskim i srednjim prihodima...
