Aplikacija za transkripciju govora koja radi uz pomoć vještačke inteligencije Visper (Whisper) tehnološkog džina OpenAI sklona je da tokom rada dopisuje u tekst i cijele izmišljene rečenice.
Omoriku je 1875. godine, kao novu vrstu za nauku, u zaseoku Đurići u Zaovinama na Tari otkrio Josif Pančić, čuveni botaničar i osnivač Botaničke bašte. Ovo otkriće privuklo je veliku pažnju botaničara toga doba, a i danas se smatra jednim od najznačajnijih botaničkih otkrića u Evropi 19. vijeka, piše rts.
Prilagođena dnevna soba osobe oboljele od multiple skleroze (foto IMAGO/Guido Koppes Photo/IMAGOSTOCK/PEOPLE/PIXSELL)
U časopisu Cell objavljeno je da je troje pacijenata s po život opasnim autoimunim stanjima ušlo u remisiju, povlačenje bolesti, nakon što su tretirani T-stanicama kimernog antigenskog receptora dobivenima iz stanica donatora. To su prvi pacijenti koji su dobili stanice donora, ne vlastite što ukazuje na moguću masovnu proizvodnju tih stanica čime bi terapije znatno pojeftinile
Tim istraživača u Japanu došao je do sjajnog otkrića dok je proučavao opskurnu gljivu nazvanu Phanerochaete velutina: ona ne samo da može prepoznati oblike, već čak može i prenijeti informacije o svojoj okolini kroz cijelu svoju gljivičnu mrežu.
Tokom solarnog maksimuma događaju se Sunčeve baklje i takozvana izbacivanja koronalne mase koja dovode do učestalijih geomagnetskih oluja i posljedičnih polarnih svjetlosti i aurora.
Životinje su razvile ili očivale niz izvanrednih čula dostojnih superheroja. Naučnici su sada otkrili da se gekoni mogu pohvaliti skrivenim „šestim čulom“ koje im omogućava da detektuju duboke a niske vibracije.
Da li ste nekada prošli pored Prizrena na Sani, tajanstvenog lokaliteta neobične ljepote? Dok gledate prema kanjonu rijeke Sane, možda se zapitate ko je, kada i zašto podigao arhitektonski kompleks na vrhu te teško pristupačne litice, nekoliko stotina metara iznad riječnog toka. Šta se krije iza zidina ove misteriozne građevine?
Švedska kraljevska akademija nauka odlučila je da dodijeli ovogodišnju Nobelovu nagradu za hemiju ravnopravno Dejvidu Bejkeru „za računarski dizajn proteina", a drugu polovinu Demisu Hasabisu i Džonu M. Džamperu „za predviđanje strukture proteina".
