Seli ste da „googlate“ svoje simptome i odjednom osetite svaki mogući simptom za koji ste saznali. Hvata vas panika, obliva vas hladan znoj. Da li vaš mozak može da vas prevari da osetite bol koji ne postoji? Sigurno ste čuli za placebo efekat, poboljšanje simptoma usled očekivanja pozitivnog ishoda. Ali, da li se dešava i suprotan efekat ako imamo negativna očekivanja? Ovaj fenomen postoji, a poznat je još i kao nocebo efekat.
Neke od najsmrtonosnijih bolesti koje su pogodile čovječanstvo potiču od patogena prenijetih sa životinja na ljude. Najnovija britanska naučna studija je pokazala da ljudi prenose skoro dvostruko više bolesti na životinje nego obrnuto.
Pitanje razumiju li psi riječi ili situaciju, kao što je ton koji se koristi ili određeni kontekst, dugo je bilo neriješeno i nauka nije mogla dati jasne odgovore.
Nedavna studija, objavljena u časopisu Translational Research in Anatomy, baca svjetlo na prošlost, istražujući kako su drevni ljudi možda prvi put zavirili iza tjelesnih zastora. Ova priča počinje s Grzegorzom Wysiadeckim, čiji je doktorski rad zaronio u početke našeg anatomskog putovanja. Izgleda da su naši daleki preci, kroz svakodnevne, obične aktivnosti, postavili temelje za ono što će postati monumentalno medicinsko znanje.
Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je prvu globalnu rezoluciju o umjetnoj inteligenciji kako bi potaknula zaštitu ličnih podataka, nadzor AI-ja i zaštitu ljudskih prava, rekli su američki dužnosnici.
Više od 3,4 milijarde ljudi odnosno 43 posto svjetske populacije iskusilo je neko neurološko stanje 2021, daleko više nego što se dosad mislilo, pokazalo je istraživanje.
Bumbari i pčele su dokaz da veličina mozga nije toliko važna, jer ti mali insekti sa mozgom veličine omanjeg sjemena, pokazali su nivo kolektivne inteligencije u eksperimentima za koje su naučnici mislili da su u potpunosti jedinstveni za ljude.
Poznato je da djeca kopiraju sve što rade njihovi roditelji, u što spada i ‘skrolanje’ na pametnom telefonu koje bez sumnje nije najzdravija aktivnost u slobodno vrijeme ni za odrasle ni za djecu. A za sasvim malu djecu vrijeme provedeno ispred ekrana znači da su propustili brojne ključne trenutke za razvoj svojih jezičnih vještina, upozorili su australski znanstvenici.
