Foto: Robina Weermeijer/ Unsplash
Višejezičnost može odložiti kognitivno starenje i zaštititi od demencije, a efekat se čak povećava s brojem jezika koje govorite, rezultati su istraživanja Univerziteta Triniti u Dablinu.
Istraživanje sprovedeno na više od 86.000 odraslih osoba u 27 evropskih zemalja pokazalo je da ljudi koji redovno govore više jezika u prosjeku sporije stare.
Međunarodni tim pod vodstvom Ogustina Ibaneza, čiji su rezultati objavljeni u časopisu "Nature Aging", uporedio je hronološku starost učesnika s biološkim podacima i obrascima ponašanja, uključujući zdravlje, kondiciju, način života i društvenu aktivnost.
Zatim su izračunali da li su pojedinci biološki mlađi ili stariji od svog hronološkog doba.
Učesnici...
Djeca koja odrastaju u stresnom ili nasilnom okruženju često nose nevidljive posljedice tog iskustva cijelog života. Rana trauma oblikuje strukturu i funkciju mozga i utiče na način na koji osoba reaguje na stres i emotivne situacije u odraslom dobu.
Naučna istraživanja sve više pokazuju da posljedice ranih trauma nisu samo psihološke, već imaju čvrstu biološku osnovu, uključujući molekularne promjene u mozgu. Jedan od ključnih otkrivenih faktora u ovom procesu je protein SGK1, koji povezuje stres iz detinjstva sa povećanim rizikom od depresije i suicidalnog ponašanja.
SGK1 – biološki most između traume i depresije
SGK1, ili serum-glukokortikoidna kinaza 1, funkcioniše kao signalni protein...
Foto: Dr Kit Prendergast
Kako prenosi BBC vrstu "Megachile lucifer" istraživači su pronašli dok su proučavali rijetku divlju biljku koja raste isključivo u oblasti Bremer Ranges, u zlatonosnom dijelu Zapadne Australije, oko 470 kilometara istočno od Perta.
Ženke imaju male rogove
Prema riječima rukovodioca istraživanja, doktorice Kit Prendergast sa Univerziteta Curtin, "izraženo mali rogovi“ prisutni su samo kod ženki i mogli bi služiti za odbranu, prikupljanje polena i nektara ili za sakupljanje materijala poput smole kojom grade gnijezda.
"Ženka je imala te nevjerovatne male rogove na licu", rekla je dr Prendergast za BBC.
"Dok sam pisala opis nove vrste, u to vrijeme sam gledala...
Foto: Wikipedia
Američki nobelovac, molekularni biolog i genetičar Džejms Votson, najpoznatiji po otkriću strukture DNK 1953, preminuo je u 97. godini.
Votson je bio briljantni, ali kontroverzni američki biolog čije je otkriće strukture DNK 1953. godine uvelo nauku u doba genetike i postavilo temelje za biotehnološku revoluciju krajem 20. vijeka, piše Rojters.
Njegova naučna istraživanja i otkrića otvorila su vrata objašnjenju kako se DNK replicira i nosi genetske informacije, postavljajući temelje za brzi napredak u molekularnoj biologiji.
Njegovo nasljeđe je okaljano u kasnijim godinama nakon što je dospio na naslovne strane zbog zapaljivih rasističkih, seksističkih i homofobičnih izjava u kojima je omalovažavao različite...
Foto: Freepik
Uzimamo je zdravo za gotovo, ali nula je jedan od najvećih izuma svih vremena, naglašavaju matematičari. Za broj koji ne predstavlja apsolutno ništa, nula je svuda.
Vjeruje se da je sam univerzum počeo od nule. Ona je na dnu odbrojavanja, na sredini brojevne prave i na vrhu sata.
Ako ispraznite svoj tekući račun u banci, nula je – nažalost – depresivna realnost. Pa ipak, naći ćete je na svakoj praznoj stranici i u svakom džepu.
Otvaranjem vrata negativnim brojevima i numeričkoj apstrakciji, nula je otključala čitava polja matematike – od algebre do infinitezimalnog računa i dalje. Kao ključni element binarnog koda...
Foto: Ganapathy Kumar/Unsplash
Najsjajniji i najveći supermjesec ove godine krasiće nebo večeras, a njegova blizina Zemlji učiniće da izgleda veće i svjetlije nego inače u vrijeme punog mjeseca.
Mjesec će izgledati oko 16% svjetliji nego inače.
Stručnjaci su objasnili da se supermesec javlja kada se pun Mjesec poklopi sa svojim najbližim približavanjem Zemlji u svojoj orbiti, čineći ga znatno većim i svjetlijim nego obično.
Kada je Mjesec najbliži Zemlji, nalazi se u perigeju, a kada je Mjesec najdalje od Zemlje, nalazi se u apogeju.
Dakle, tehnički naziv za supermjesec je perigejski pun Mjesec, i kada se to dogodi, pun Mjesec može izgledati 14% veći...
Foto: Institut Ruđer Bošković
Sitni su, korisni i sveprisutni. Od senzora novih generacija do medicinskih alata budućnosti, ugljikovi nanomaterijali krenuli su na put iz laboratorija u stvarne tehnologije. Ali što se događa kad dospiju u rijeke i jezera?
Multidisciplinarni istraživački tim, pod vodstvom naučnica s Instituta Ruđer Bošković (IRB), usporedio je dvije važne vrste ugljikovih nanomaterijala i otkrio jasnu razliku u njihovom ponašanju.
Otkrili su da nanodijamanti u vodi uglavnom ostaju ravnomjerno raspršeni, dok se ugljikove tačke lakše udružuju u nakupine. Ta naizgled mala razlika pokazuje kako se različite nanočestice različito kreću i talože u uslovima sličnim onima u rijekama. Dodatno, daje...
Foto: Nippon Foundation Nekton Ocean Census Schmidt Ocean Institute
Tim okeanografa otkrio je desetine novih vrsta morskih organizama na dnu Južnog okeana, u jednom od najnepristupačnijih dijelova planete, saopštila je Fondacija "Nippon-Nekton Ocean Census".
Istraživanje je sprovedeno ranije ove godine tokom ekspedicije broda za naučna istraživanja Instituta "Šmit Okean", prenio je američki "ABC News".
Naučnici su prikupili gotovo 2.000 uzoraka iz 14 različitih grupa životinja i potvrdili postojanje 30 do sada nepoznatih vrsta.
Među otkrićima nalazi se i sunđer mesožder, vrsta nazvana "Chondrocladia sp. nov", poznata i kao "smrtonosna lopta".
Ova sferična životinja prekrivena je sitnim kukicama kojima hvata plijen, što je čini izuzetkom...
Ilustracija
Tradicionalno se plodnost povezivala prvenstveno s godinama žene, uz pretpostavku da muškarci mogu dugo ostati reproduktivno sposobni bez značajnih bioloških posljedica. Međutim, nova naučna saznanja mijenjaju ovo shvatanje i pokazuju da i muškarci imaju svojevrsnu „biološku granicu” kada je riječ o kvalitetu spermatozoida i reproduktivnom zdravlju.
Istraživanje iz 2025. objavljeno u Science advances ističe da ženske jajne ćelije, oocite, tokom života ostaju iznenađujuće stabilne u pogledu mitohondrijske kvalitete. Mitohondrijalna DNK oocita je nekako zaštićena od akumulacije mutacija, promjena na DNK. Mitohondrije su organele izuzetno važne za ćelijsko disanje i stvaranje energije, a imaju i svoju DNK.
Međutim, muški spermatozoidi prolaze kroz...
Foto: Michael Levin
Vrsta pljosnatih crva ima sposobnost da regenerišu glavu kada im se odsječe. Istraživači su otkrili da takav čudan razvojni proces može prouzrokovati da im glave rastu na oba kraja – pa priče (posebno za naučnike) odatle postaju još čudnije. Ovi rijetki dvoglavi crvi i potomstvo ostvaruju „naopačke", otkrili su naučnici.
Izuzetne regenerativne sposobnosti nekih vrsta pljosnatih crva prkose ustaljenim znanjima i njima. Presjecite ih na pola i dobićete dva „nova" crva, jer svaki dio dobija novu glavu, rep ili nešto treće, pa ih naučnici porede sa čudesnim mitološkim hidrama.
View this post on Instagram
A post shared by ScienceAlert (@sciencealert)
Ranija...
