Nizom eksperimenata provedenih od strane profesionalnih istraživača, dokazano je da iznenadne misli koje čovjeku „padnu na pamet” generalno daju bolja rješenja za pojedine probleme i nedoumice.
Hrvatsko-slovački tim biospeleologa opisao je dve do sada nepoznate vrste pauka skakača, grupe koja je među najstarijim poznatim i istovremeno najsitnijim kopnenim životinjama.
Zahvaljujući naporima međunarodnog tima znanstvenika, koji su uspjeli rekonstruirati kako je prije 1.8 milijuna godina izgledalo područje lokaliteta Olduvai Gorge u Tanzaniji, kao jednog od najzanimljivijih nalazišta ranih hominida, sad možemo vidjeti kako su uistinu živjeli rani preci Homo Sapiensa.
Čini se da je ideja o različitim ulogama lijeve i desne hemisfere mozga rezultat potrebe čovjeka da stvarnost posmatra pojednostavljeno, kao i rezultat stigme koja prati ljevorukost. Ova uvjerenja rezultat su pogrešnog tumačenja istraživanja, nagrađenog Nobelovom nagradom.
Tokom 2015., dok se BiH borila sa političkom i socijalnom krizom, svijet je, očekivano, krenuo dalje. Polje inovacija obilježeno je otkrićima za koja naučnici kažu da su promijenila veliki broj ljudskih života i unaprijedila svijet.
Često se, uglavnom iz pogrešnih razloga, spekulisalo o nacionalnoj pripadnosti Ruđera Boškovića. Mi se u ovom radu nećemo time baviti, poštujući Boškovićevo lično osećanje da je on pre svega Dubrovčanin, Dalmatinac, i šire gledano sloven.
Pojedini kritičari tvrde da je nauka previše odmakla u otkrivanju tajni uma i da je to razotkrivanje postalo dehumanizirajuće i ponižavajuće. Ti kritičari su vođeni idejom da postoji realna opasnost da se otkrije da je čovekov um samo jedna biološka mašina koja se zasniva skoro na istim principima kao neki računarski procesor. Čini im se da je bolje da nikada ne otkrijemo tako nešto. Kao i kod bilo kog drugog teškog filozofskog pitanja postoji mnogo razloga i za i protiv.
