Četvrtak, 12 Marta, 2026

Kategorija: Nauka i tehnologija

Robot YuMi dirigovao na koncertu Andree Bocellija

Robot je dirigovao orkestru pri izvođenju 18 muzičkih djela, uključujući čuvenu ariju 'La donna è mobile' iz Verdijeve opere 'Rigoletto'.

Evo zašto je dobro slušati glazbu dok radimo

Iako neki ljudi više vole raditi u miru i tišini, evo dobrih vijesti za sve one koji rado slušaju glazbu na svom radnom mjestu ili u kući dok obavljaju svoje radne zadatke.

Kako siromaštvo utiče na mozak?

Nauka sada jasno tvrdi da ukoliko se kapacitet mozga troši na ove brige i strahove, jednostavno ne postoji veliki propusni opseg za druge stvari.

Fascinantno otkriće japanskih naučnika na najdubljem mestu sveta

Najnoviji snimak visoke rezolucije pokazao je da u Marijanskom rovu, na 8.178 metara dubine, živi vrsta ribe koju naučnici nisu videli nikada do sada.

Bioambalaža od kore citrusa

Projekat je nazvan "Citruspack", a za inovativnu zelenu ambalažu će se koristiti isključivo agrumi iz španske pokrajine Mursija, koji se uzgajaju na ekološki način jer se biljke ne tretiraju štetnim preparatima.

Zašto nesposobni ljudi misle da su sposobni?

Čak i ako nikada niste čuli za Dunning-Krugerov efekt, sigurno ste ga vidjeli na djelu: neiskusni političar sa čvrstim stavovima o svjetskim pitanjima, filmska zvijezda koja vodi rat sa znanosti, samoproglašeni stručnjak na tržištu dionica koji gubi novac na sve strane. Dunning-Krugerov efekt je čudan fenomen u kojemu nevješti ili neobrazovani ljudi precjenjuju svoje sposobnosti.

Kako mozak računa vrijeme?

Mozak je konstantno zaposlen brojenjem: on mjeri ritam govora, minute do sljedećeg obroka, onu pauzu između dvije tekstualne poruke. Bez svega toga, pogrešno bismo tumačili motive prijatelja, ili bismo propustili pauzu za ručak. Kako mozak računa vrijeme?

Kako su nastala imena planeta?

Čovjek je oduvijek upirao pogled prema nebu privučen ljepotom njegove tamnomodre dubine i beskraja. Zagonetna kretanja zvije­zda i planeta nagnala su ga da od pamtivijeka prati i proučava zakonitosti njihova gibanja.

Mikrobiomi lovaca i sakupljača mijenjaju se s godišnjim dobima

Manje od 200 Hadža ljudi živi kao narod lovaca i sakupljača blizu obale jezera Eyasi u Tanzaniji. U studiji koja je objavljena prije nekoliko dana u časopisu Science, tim koji je vodio Justin Sonnenburg sa Stanforda pokazao je da se kompozicija mikrobioma u crijevima – ekosustav ljudskog organizma – mijenja s tanzanijskim godišnjim dobima. Autori su pronašli i jasno razgraničenje između mikrobioma ne-industrijaliziranih i industrijaliziranih populacija.

Nekadašnje čudo

Norbert Viner (1894-1964), tvorac kibernetike, ”od aktivnog naučnika sa ograničenim ugledom” postao je nešto nalik javnoj ličnosti