Izlazak života iz mora na kopno jedan je od najvažnijih događaja u evoluciji. Iako se smatra da je razvoj nogu bio prekretnica za ovaj veliki događaj, znanstvenici su otkrili da noge ipak nisu bile važne. U nastavku saznajte kako su prvi organizmi otvorili oči i prošetali kopnom.
Nova studija sveučilišta Northwestern (SN) i Claremont (SC) otkriva da postoje sumnje da su oči, a ne udovi prve dovele do toga da naši akvatički preci naprave monumentalni korak iz mora na kopno. Životinje nalik krokodilima su prvo uočile lagane obroke na kopnu, a zatim su razvile udove koji su im omogućili da dođu do njih. Neurofiziolog Malcolm A. MacIver sa SN i evolucijski biolog i paleontolog Lars Schmitz sa SC proučavali su fosilne ostatke i otkrili kako su se oči utrostručile u veličini, prije nego je došlo do izlaska na kopno. Utrostručenje u veličini je također bilo popraćeno promjenom lokacije očiju na glavi, od postranične do lokacije na vrhu glave. Prošireno vidno polje potencijalno je s vremenom dovelo do razvoja većih mozgova kod ranih terestrijalnih kralješnjaka i njihove mogućnosti da planiraju svoju reakciju.
„Zašto smo izašli na kopno prije 385 milijuna godina? Mi smo prvi koji misle da bi odgovor na to pitanje mogao biti vid”, navodi MacIver. „Otkrili smo velik porast u kapacitetu vida kod kralješnjaka nešto prije prelaska iz mora na kopno. Naša hipoteza se temelji na mogućnosti da su kralješnjaci vidjeli brojne izvore hrane na kopnu, poput stonoga, paukova i mnogih drugih*, zbog čega su se razvile noge iz peraja”, navodi MacIver.
https://www.youtube.com/watch?v=uh-vsT2CDSQ
Povećanje očiju je od velike važnosti. Sama mogućnost provirivanja iznad površine vode povećala je kralješnjacima mogućnost vida za 70 % na zraku u usporedbi s vodom. Utrostručenje očiju dogodilo se milijunima godina prije nego što su postojale potpuno terestrijalne životinje. „Veće oči u vodi nemaju smisla, jer je vid u vodi limitiran na ono što je životinji ‘ravno ispred nosa'”, navodi Schmitz. No velike oči su plus za vid na zraku, pogotovo ako omogućuju bolje uočavanje lovine na kopnu. Velike su oči omogućile organizmima i sporiju reakciju, za razliku od brze reakcije koja je potrebna kada se lovi u vodi.
Znanstveni je tim obradio 59 uzoraka fosila iz vremena prije, za vrijeme i nakon prelaska na kopno te su mjerili orbite (očne šupljine) fosila i dužine glava. Iz tih su mjera mogli procijeniti veličine očiju i tijela životinja. Otkrili su kako su prije izlaska na kopno oči u prosjeku bile velike 13 milimetara, dok su za vrijeme prelaska dosegle veličinu do čak 36 milimetara. „Kako bi se utrostručile, očima je trebalo 12 milijuna godina evolucije.” Oči su, stoga, prije nego udovi, zaslužne za prve korake naših predaka po tlu, drže znanstvenici.
* Beskralješnjaci su izašli na kopno 50 milijuna godina prije kralješnjaka
Izvor: Sciencedaily.com
Metea Jarak, Biologija