Oboren svjetski rekord za živa bića sa najvećom DNK
Foto: Impuls
Paprat je ušla u knjige rekorda po tome što ima više DNK od bilo kog drugog živog bića.
Genetski materijal biljke, ili genom, dostigao bi oko 100 metara kada bi se raspleo, nadmašujući Big Ben.
Naučnici kažu da je to "luda" količina DNK za sićušnu biljku pored koje bi većina ljudi prošla a da to ne primijeti.
"To je najveći genom koji je ikada otkriven od svih organizama koji žive na ovoj planeti", rekao je dr Ilia Leitch iz Kraljevske botaničke bašte u Kjuu za BBC.
„Kako funkcioniše? Kako preživljava sa toliko DNK u sebi?"
Genom je kompletan skup DNK instrukcija unutar ćelije koja sadrži sve informacije potrebne da bi se živo biće razvilo i raslo.
Mnoge biljke imaju velike genome i naučnici žele da otkriju zašto.
Nadaju se da će razumijeti kako ovo utiče na funkciju i na rizik od izumiranja.
Paprat, poznat kao Tmesipteris oblanceolat, pripada prapočetnoj grupi biljaka koje su evoluirale mnogo prije nego što su dinosaurusi kročili na zemlju.
Foto: Pol Fernandez
Nalazi se samo u Novoj Kaledoniji u Tihom okeanu i na nekoliko susjednih ostrva, gdje raste na stablima i granama prašumskog drveća.
U studiji, objavljenoj u časopisu iScience, međunarodni istraživači su izdvojili genetski materijal iz uzoraka prikupljenih u Novoj Kaledoniji.
Izmjerili su koliko je boje vezano za DNK - što je više boje, veći je genom.
Utvrđeno je da paprat ima rekordnu veličinu genoma od 160 milijardi baznih parova DNK, koji bi se, kada bi se raspleo, protezao na oko 100 metara.
Poređenja radi, ljudski genom sadrži oko tri milijarde parova baza i protezao bi se na oko dva metra.
Paprat sada drži tri Ginisova svjetska rekorda za najveći genom, najveći genom biljke i najveći genom paprati.
Adam Milvord iz Ginisove knjige rekorda je rekao: „Misliti da ova paprat bezazlenog izgleda ima 50 puta više DNK od ljudi je podsjetnik da još uvek ima toliko toga o biljnom carstvu koje ne znamo i da rekorderi nisu uvek spolja najupadljiviji.”
Genomi veliki i mali
Biljke i životinje sadrže većinu svoje DNK namotane unutar jezgra svake ćelije.
Ovaj genetski materijal, ili genom, pruža sve informacije koje su organizmu potrebne za funkcionisanje uskladištene u dugim lancima DNK zvanim hromozomi.
Postoji mnogo varijacija u veličini genoma. U životinjskom carstvu, neki od najvećih genoma uključuju određene ribe dvodihalice i daždevnjaka sa oko 120 milijardi baznih parova.
Nemaju sve biljke velike genome. Hrast ima relativno mali genom - ako izvučete sav DNK iz jedne ćelije hrasta, dostigao bi 66 cm.
Impuls
