Foto: Freepik
Britanski stručnjak pojašnjava da hladno vrijeme samo po sebi ne uzrokuje prehladu ili gripu. Umjesto toga, ono pojačava rizik stvarajući uslove koji pogoduju širenju virusa.
Svaka zima ponovno oživljava svima poznato upozorenje – izbjegavajte izlaganje hladnoći i utoplite se, da se ne razbolite. Manal Mohammed, viši predavač medicinske mikrobiologije na britanskom univerzitetu Westminster, ističe da takvo uvjerenje pojednostavljuje način na koji se infekcije disajnih puteva doista šire i razloge zbog kojih su učestalije u hladnijem dijelu godine.
Prehlade i gripa uzrokovane su virusima, a ne izlaganjem niskim temperaturama. Rinovirusi uzrokuju većinu prehlada, dok virusi influence uzrokuju gripu. Ti se uzročnici prenose s osobe na osobu respiratornim kapljicama i fizičkim kontaktom, a njihov prijenos ne ovisi o tome je li vanjski zrak topao ili hladan, napominje Mohammed u članku za portal The Conversation.
Kombinacija vanjskih uslova je ključna
Uprkos tome, stopa infekcija u mnogim regijama širom svijeta dosljedno raste tokom zime. Mohammed objašnjava da hladni i suhi uslovi pogoduju opstanku respiratornih virusa, pozivajući se na relevantno istraživanje. Virusi influence i koronavirusi duže preživljavaju i ostaju zarazni u takvom okolišu, čime se povećava i mogućnost njihova prenosa.
Suh vazduh također mijenja ponašanje respiratornih kapljica. Kada ljudi dišu, govore, kašlju ili kišu, kapljice u uslovima niske vlažnosti brže isparavaju i stvaraju sitnije čestice koje duže ostaju u zraku. Takve se čestice lakše udišu, što povećava rizik izloženosti respiratornim infekcijama.
Učinak na tijelo
Hladan zrak utiče na prve linije obrane organizma. Udisanje hladnog zraka snižava temperaturu u nosu i dijanim putevima, što potiče vazokonstrikciju, odnosno sužavanje krvnih žila. Smanjen protok krvi ograničava imunološku aktivnost u tim tkivima i slabi rane obrambene reakcije koje inače sprječavaju virusnu infekciju, pojašnjava britanski stručnjak.
Izloženost hladnoći može poremetiti i normalnu funkciju disajnih puteva, posebno kod osoba s osjetljivim disajnim sistemom. Zajedno, ti učinci olakšavaju virusima s kojima je organizam već došao u kontakt da se uspješno razviju u njemu.
Ljudske aktivnosti, koje se mijenjaju na sezonskom nivou, također imaju veliku ulogu. Hladno vrijeme potiče ljude da više vremena provode u zatvorenim prostorima, često u gužvama i uz lošu ventilaciju. Takvi uslovi omogućuju nakupljanje i kruženje čestica koje sadrže viruse.
Zimi je prisutno i manje sunčeve svjetlosti, što smanjuje stvaranje vitamina D u koži. Vitamin D učestvuje u regulaciji imunološke funkcije, a niži nivoi povezuju se sa slabijim imunološkim odgovorima, podsjeća Mohammed. Grijanje prostora dodatno isušuje zrak, što narušava funkciju sluzi u nosu i grlu. Sluz inače zadržava viruse i uklanja ih iz disajnih puteva, isušivanje slabi taj zaštitni mehanizam.
Osobe s astmom ili alergijskim rinitisom suočavaju se s dodatnim poteškoćama. Epidemiološka istraživanja pokazuju da hladni uslovi mogu pogoršati simptome i povećati funkcionalna ograničenja, čime se pojačavaju posljedice respiratornih infekcija, kaže na kraju Mohammed.