Foto: CNN
Naučnici su pronašli mjesto koje će predstavljati početak antropocenske epohe na Zemlji. Obilježit će kraj 11.700 godina stabilnog globalnog okruženja u kojem se razvijala cijela ljudska civilizacija i početak novog doba kojim dominiraju ljudske aktivnosti.
Mjesto je jezero vrtača u Kanadi. U njemu se nalaze godišnji sedimenti koji pokazuju jasne skokove zbog kolosalnog uticaja čovječanstva na planetu od 1950., od plutonija iz testiranja hidrogenske bombe do čestica izgaranja fosilnih goriva koje su zapljusnule zemaljsku kuglu.
Ako lokaciju odobre naučnici koji nadziru geološku vremensku skalu, službeno proglašenje antropocena kao nove geološke epohe uslijedit će u augustu 2024.
Stručnjaci kažu da odluka ima društvenu i političku važnost, kao i veliku naučnu vrijednost, budući da će svjedočiti o “razmjerima i ozbiljnosti procesa planetarne transformacije koje je pokrenulo industrijalizovano čovječanstvo”.
Klimatska kriza je najistaknutiji uticaj antropocena, ali veliki gubici divljih životinja, širenje invazivnih vrsta i široko rasprostranjeno onečišćenje planete plastikom i nitratima također su ključne osobine.
Radna skupina za antropocen (AWG) osnovana je 2009. godine, a 2016. je zaključila da su promjene na Zemlji koje je uzrokovao čovjek toliko velike da je nova geološka vremenska jedinica opravdana. AWG je zatim detaljno procijenio desetak lokacija širom svijeta kao kandidate za ono što geolozi nazivaju “zlatnim šiljkom”, tj. mjestom gdje su nagle i globalne promjene koje obilježavaju početak novog doba najbolje zabilježene u geološkim slojevima.
Mjesta kandidata uključivala su tropske korale u SAD-u i Australiji, planinsko tresetište u Poljskoj, antarktičku ledenu ploču, pa čak i ljudske ostatke nakupljene ispod grada Beča. Međutim, nakon nekoliko krugova glasanja AWG-a, izabrano je Crawford Lake, blizu Toronta.
“Globalno postoje uvjerljivi dokazi o velikom pomaku, prekretnici, u Zemljinom ssistemu. Jezero Crawford je tako posebno jer nam omogućuje da vidimo promjene u istoriji Zemlje u godišnjoj rezoluciji”, rekla je prof. Francine McCarthy, geologinja sa Univerziteta Brock, Kanada, i članica AWG-a.
Jezero, nastalo u vapnenačkoj vrtači, duboko je 24 metra, ali ima samo 2,4 hektara površine. Taj visoki oblik znači da se pridnene i površinske vode ne miješaju, što bi zbunilo zapis položen u sedimentima.
“Dno jezera potpuno je izolirano od ostatka planete, osim onoga što lagano tone na dno i nakuplja se u sedimentu”, rekla je McCarthy.
AWG je odabrao izotope plutonija iz testova H-bombe kao ključnu oznaku za antropocen, budući da su bili rašireni globalno od 1952. godine, ali su se brzo smanjili nakon Ugovora o zabrani nuklearnih proba sredinom 1960-ih, stvarajući skok u sedimentima.
“Prisutnost plutonija daje nam jasan pokazatelj kada je čovječanstvo postalo toliko dominantna sila da je moglo ostaviti jedinstveni globalni ‘otisak prsta’ na našoj planeti”, rekao je prof. Andrew Cundy, radiohemičar za okoliš Univerzitetu Southampton i član AWG-a .
Postoje i drugi važni markeri u sedimentima jezera, uključujući kuglaste čestice ugljika proizvedene izgaranjem fosilnih goriva u elektranama i nitrate iz masovne primjene hemijskih gnojiva.
“Imamo dramatično povećanje koncentracije u našoj jezgri na tačno istoj dubini na kojoj vidimo brz porast plutonija”, rekla je McCarthy.
U 1950-ima je počelo “veliko ubrzanje”, neviđeni porast industrijske, transportne i ekonomske aktivnosti koji se dogodio nakon Drugog svjetskog rata i koji traje i danas.
“To je veliko ubrzanje koje smo odlučili iskoristiti kao glavnu prekretnicu u istoriji Zemlje. Ali upravo smo povećanje plutonija 239 odabrali kao marker,” rekao je McCarthy.
“Koncept antropocena sada je čvrsto ukorijenjen u vrlo preciznu stratigrafsku definiciju, dajući referentnu tačku za naučne rasprave. Također stvara most između prirodnih i humanističkih nauka, jer se radi o ljudima. Gledamo u nešto što oblikuje našu sudbinu kao čovječanstva, stoga je vrlo važno imati zajedničku referentnu tačku”, rekao je profesor Jürgen Renn, direktor Instituta Max Planck za istoriju nauke u Berlinu,
Za službenu ratifikaciju nalazišta Crawford Lake i antropocenske epohe potrebna su još tri glasanja geoloških vlasti, podkomisije za stratigrafiju kvartara, Međunarodne komisije za stratigrafiju i konačno Međunarodne unije geoloških nauka.
Odluka bi mogla biti teška za geologe, koji su se navikli baviti vremenskim razdobljima koja se protežu milionima godina i koristiti stijene s fosilima kao oznake. AWG će predstaviti dosije s dokazima u nadi da će uvjeriti glasačka tijela da antropocen doista predstavlja planetarnu promjenu koja zahtijeva novo geološko vremensko razdoblje.
Dr. Alexander Farnsworth sa Univerziteta u Bristolu rekao je da je plutonij radioaktivan element i da se s vremenom raspada, pa se možda neće zadržati tokom milionskih geoloških vremenskih skala. Također se zapitao je li potrebna antropocenska epoha, rekavši: “Mi smo samo mreškanje u rijeci toka gena kroz vrijeme.”
“Antropocen koji počinje 1950-ih predstavlja vrlo brzu promjenu koju smo uzrokovali planetu. Ima nade u tom pogledu. Kombinirani uticaji čovječanstva mogu se brzo promijeniti na dobro i na zlo. Nije neizbježno da moramo kliziti u kontinuirano ekološko siromaštvo”, rekao je profesor Colin Waters, predsjedavajući AWG-a sa Univerziteta u Leicesteru.