U 2010-im godinama došlo je do velikih pomaka u fizici, genetici, arheologiji i tehnologiji. Ovdje predstavljamo izbor najvažnijih prema časopisu New Scientist.
1. Higgsov bozon
Trebale su četiri godine, hiljade ljudi i najveća mašina na svijetu, no 2012. fizičari čestica u CERN-u konačno su objavili otkriće Higgsovog bozona. Pronađena čestica pomaže nam objasniti zašto sve ostale čestice u svemiru imaju masu, a njeno otkriće upotpunilo je standardni model fizike čestica. Za otkriće je dodijeljena Nobelova nagrada, prenosi Index.hr.
2. CRISPR
Puni potencijal genetskog inženjeringa pokrenut je 2012. godine jeftinim i jednostavnim sistemom CRISPR, koji omogućuje izmjene DNK. Njegova upotreba od tada je eksplodirala, no nažalost uključila je i naširoko osuđenu kreaciju prvih beba kojima su 2018. godine u Kini izmijenjeni geni. Mnogi znanstvenici smatraju da je ovaj mehanizam siguran kandidat za budućeg Nobela.
3. Gravitacijski valovi
Godine 1916. Albert Einstein predvidio je da se prostor-vremenom, tkivom svemira, kreću čudni valovi nazvani gravitacijski valovi. Tačno stoljeće kasnije, kolaboracija Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory (LIGO) objavila je da je konačno prvi put zabilježila te valove koji su nastali u srazu dvije crne rupe. Za ovo otkriće također je već dodijeljena Nobelova nagrada.
4. AlphaGo
Proteklim desetljećem dominirao je napredak umjetne inteligencije, a vrhunac postignuća u tom području bio je AlphaGo. Softver koji je razvio DeepMind pobijedio je u 2016. godini Leeja Sedola, vodećeg igrača u igri Go, zadivljujućim rezultatom 4:1.
5. Laylina genska terapija
Godine 2015. jednogodišnja djevojčica dobila je terapiju za liječenje raka drugačiju od svega što je do tada bilo poznato. Liječnici u bolnici Great Ormond Street u Londonu dali su Layli imunološke stanice od donatora koje su genetski modificirali tako da uništavaju stanice koje su uzrokovale njezinu leukemiju i tako su joj spasili život.
6. Denisovci
Naučnici su 2010. godine objavili otkriće kosti ljudskog prsta koja se genetski razlikovala od modernih ljudi i neandertalaca, što je zakompliciralo priču o našim precima. Ovu novu vrstu nazvali su denisovci, po Denisovoj pećini u Sibiru u Rusiji, gdje je kost pronađena. Kasnija otkrića u špilji obuhvatila su još neke ostatke tih misterioznih ljudi, uključujući i objavu iz 2018. prema kojoj je otkriven križanac neandertalske majke s denisovskim ocem. Genetske analize također su otkrile da danas postoje ljudi koji nose nešto denisovskog DNK.
7. Kvantna nadmoć
Napori u razvoju kvantnih računala postupno su se povećavali tokom proteklog desetljeća, što je kulminiralo Googleovom objavom kvantne pobjede 2019. godine. Tvrtka je razvila prvi kvantni računar sposobno izvršiti proračun s kojim se ne može nositi nijedno klasično superračunalo na Zemlji.
8. Proxima Centauri b
Na početku proteklog desetljeća znali smo za oko 450 planeta izvan našeg Sunčevog sistema. Taj broj do sada je narastao na više od 4000. Najznačajnije je bilo otkriće Proxime Centauri b u 2016. godini, najbližeg poznatog egzoplaneta, na udaljenosti od 4,2 svjetlosne godine od Zemlje.
9. Transplantacije lica
Prva potpuna transplantacija lica obavljena je 2010. godine. U operaciji koja je trajala 24 sata španjolskom farmeru koji se slučajno ustrijelio izvađeni su dijelovi lica koji su mu preostali tako da su mu ostale samo očne jabučice i jezik. Ostalo je zamijenilo cijelo lice jednog mrtvog darivatelja.
10. Richard III.
Parkiralište u Leicesteru u Velikoj Britaniji ugostilo je scenu dostojnu Shakespearea. Tim genetičara i povjesničara je 2012. objavio da je iskopao ostatke Richarda III., bivšeg kralja Engleske. Kostur je pokazao znakove iskrivljenosti kralježnice, a nalaz DNK njegovih potomaka podržao je otkriće.