Foto: Livescience.com
Lovci-sakupljači izgradili su najstariju poznatu utvrdu na svijetu prije otprilike 8.000 godina u Sibiru, otkriva nova studija.
Arheolozi su tvrđave dugo povezivali sa stalnim poljoprivrednim naseljima. Međutim, ova skupina utvrđenih struktura otkriva da su praistorijske grupe gradile zaštitne građevine mnogo ranije nego što se prvobitno mislilo.
Novo istraživanje prepravlja naše razumijevanje ranih ljudskih društava, prema studiji objavljenoj u časopisu Antiquity.
“Ovi lovci-sakupljači prkose konvencionalnim stereotipima koji takva društva prikazuju kao osnovna i nomadska, otkrivajući njihovu sposobnost izgradnje zamršenih struktura”, rekla je koautorica studije Tanja Schreiber, arheologinja sa Slobodnog univerziteta u Berlinu, za Live Science.
Smješteni uz rijeku Amnya u zapadnom Sibiru, ostaci utvrde Amnya uključuju otprilike 20 udubljenja u obliku jama raštrkanih po mjestu, koje je podijeljeno u dva dijela: Amnya I i Amnya II. Radiokarbonsko datiranje potvrdilo je da je naselje prvi put bilo naseljeno tokom mezolitika, odnosno srednjeg kamenog doba, prema studiji.
Kada bi bila izgrađena, svaka bi jamska kuća bila zaštićena zemljanim zidovima i drvenim palisadama, dva građevinska elementa koja sugerišu napredne poljoprivredne i odbrambene sposobnosti stanovnika, rekli su arheolozi u izjavi.
“Jedan od najviše zapanjujućih aspekata utvrde Amnya je otkriće da su prije otprilike 8.000 godina lovci-sakupljači u sibirskoj tajgi izgradili zamršene odbrambene strukture. Ovo dovodi u pitanje tradicionalne pretpostavke da su monumentalne građevine bile isključivo djelo poljoprivrednih zajednica”, rekla je Schreiber
Nije poznato što je uopšte izazvalo potrebu za ovim utvrđenim strukturama, ali strateška lokacija s pogledom na rijeku ne bi bila samo idealna tačka za osmatranje potencijalnih prijetnji, već je također omogućila lovcima-sakupljačima da prate svoja ribolovna i lovišta, istaknuli su istraživači. Također je misterija ko je naredio gradnju tvrđave.
“Ostaje neizvjesno jesu li ove konstrukcije naručili oni na vlasti ili je cijela zajednica sarađivala u njihovoj izgradnji u svrhu zaštite ljudi ili dragocjenosti. Etnoistorijski zapisi nude nijansirano razumijevanje ovih utvrda, otkrivajući različite potencijalne razloge za utvrđivanje rezidencija”, rekla je Schreiber.
Drevne tvrđave građene su iz više razloga, prema ovim zapisima, kao što je osiguranje posjeda ili pojedinaca, rješavanje oružanih sukoba, rješavanje neravnoteže u omjerima napadača i branitelja, sprječavanje napada i funkcioniranje kao razrađeni signali utjecajnih poglavica, rekla je Schreiber.