Foto: Wikipedia
Bila je to najviša ptica koja je ikada hodala Zemljom. Visoka preko tri metra, divovska moa hiljadama je godina gospodarila Novim Zelandom. Ovaj golemi biljojed bez krila hranio se drvećem i grmljem sve do dolaska ljudi, koji su je istrijebili prije otprilike 600 godina. Sjećanje na nju danas živi još samo u usmenoj predaji Maora te u hiljadama pronađenih kostiju, mumificiranih ostataka i ponekog sačuvanog pera, piše Guardian.
Američka biotehnološka firma Colossal Biosciences oves edmice je objavila kako na svoj popis životinja za oživljavanje, uz vunastog mamuta, dodoa i tasmanskog tigra, dodaje i divovsku mou. Najava je izazvala veliko uzbuđenje u javnosti, ali i duboki skepticizam među stručnjacima koji sumnjaju je li uopšte moguće vratiti pticu koja je nestala samo vijek nakon dolaska prvih polinezijskih doseljenika.
Kako oživjeti izumrlog diva?
Teksaška firma tvrdi da pticu planira oživjeti u idućih pet do deset godina, u partnerstvu s istraživačkim centrom Ngāi Tahu novozelandskog Sveučilišta u Canterburyju. Projekat je, kako se navodi, finansijski podržao i slavni reditelj Gospodara prstenova Sir Peter Jackson s 15 miliona dolara. Jackson, koji je investitor u Colossal i strastveni kolekcionar kostiju moe, izjavio je: “Nada da ćemo za nekoliko godina ponovno vidjeti mou pruža mi više zadovoljstva nego ijedan film koji sam snimio.”
Plan je “vratiti iz izumiranja” divovsku pticu korištenjem drevne DNK izvučene iz fosila. Naučnici će potom genetski modificirati genom njezinih najbližih živih srodnika, poput ptice emu. Iz tako stvorenih jaja trebale bi se izleći genetski modificirane ptice koje bi zatim bile puštene u ograđena područja namijenjena za “povratak u divljinu”.
Maorski arheolog Kyle Davis pozdravio je projekt. “Naši najraniji preci živjeli su uz mou, a naša arheološka i usmena predaja čuva znanje o tim pticama i njihovom okolišu. Radujemo se što ćemo to znanje spojiti s vrhunskom naukom firme Colossal u sklopu hrabre vizije ekološke obnove”, poručio je.
Foto: Heinrich Harder/Wikipedia
Niz kontroverznih najava
Ovo je samo posljednja u nizu medijski praćenih objava tvrtke Colossal, koja je u januaru prikupila 200 miliona dolara investicija, dosegnuvši procijenjenu vrijednost od čak 10 milijardi dolara. U aprilu su tvrdili da su oživjeli strašnog vuka, sjevernoameričkog predatora izumrlog prije 13.000 godina, rođenjem dva siva vuka genetski modificirana da nalikuju svom drevnom srodniku.
Nekoliko sedmica prije toga objavili su fotografije “vunastih miševa”, genetski izmijenjenih da imaju karakteristike vunastog mamuta, kao korak prema oživljavanju tog ledenodobnog diva. Na meti im je i dodo, ptica s Mauricijusa koju su mornari istrijebili u 17. vijeku.
Etička pitanja
Međutim, najave Colossala izazivaju sve više prezira i zabrinutosti u naučnoj zajednici. Mnogi istraživači tvrde da je “oživljavanje” lažan pojam koji odvlači pažnju s gorućeg problema – masovnog gubitka bioraznolikosti, pri čemu milionu postojećih vrsta prijeti nestanak. Postoji i bojazan da se ovi “oživljeni” hibridi stvaraju za staništa i ekološke niše koje više ne postoje.
Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Ecology and Evolution zaključilo je da bi trošenje ograničenih resursa na ovakve projekte moglo u konačnici dovesti do još većeg gubitka bioraznolikosti.
“Pojam ‘oživljavanja’ je lažno obećanje, ukorijenjeno više u egu nego u iskrenoj želji za očuvanjem vrsta”, oštra je Aroha Te Pareake Mead iz Međunarodne unije za očuvanje prirode. “To je egoistično uživanje, bez ikakvih etičkih, ekoloških ili kulturnih obzira. Vratiti mou? Kamo? U kakav život? Da slobodno luta?”
Je li oživljavanje uopšte moguće?
Dr. Tori Herridge, evolucijska biologinja sa Sveučilišta Sheffield, koja je odbila ponudu da se pridruži savjetodavnom odboru Colossala, smatra da ove inicijative treba promatrati isključivo kao naučne eksperimente, a ne kao stvarno vraćanje izumrlih vrsta.
“Je li oživljavanje moguće? Ne, nije. Ono što potencijalno možete stvoriti jest genetski modificirani organizam koji možda ima neke vanjske karakteristike izumrle vrste. Korištenjem termina ‘oživljavanje’ preskačemo teška pitanja. Ovdje se ne radi o vraćanju mamuta, moe ili dodoa, već o stvaranju nečeg novog kako bi se izazvala promjena u ekosistemu“, objašnjava.
Herridge također dovodi u pitanje preveliko oslanjanje na genetiku, ističući da je naučeno ponašanje ključan dio svake divlje vrste. “Ne možete stvoriti životinju koja se ponaša kao vunasti mamut samo na temelju genoma. Slonovi velik dio svog ponašanja uče. Znamo da nastaju problemi u ponašanju krda kada se iz njega ukloni matrijarh.”
Odgovor iz Colossala: Kritičari su u krivu
Iz Colossal Biosciencesa odgovaraju da njihov rad pomaže usporiti gubitak bioraznolikosti vraćanjem funkcija koje su ekosistemi izgubili nestankom životinja poput mamuta, moe i dodoa. Naglašavaju kako njihove tehnike mogu pomoći i današnjim ugroženim vrstama, poput američkog crvenog vuka, da obnove genetsku raznolikost i izbjegnu izumiranje. Predstavnik firme odlučno je odbacio tvrdnje da oživljavanje nije moguće.
Profesor Andrew Pask, koji za Colossal radi na projektu moe, tvrdi da kritičari griješe. “Za mnoge vrste koje su na rubu izumiranja šteta je već učinjena. Uhvaćene su u vrtlog iz kojeg je jedini izlaz vraćanje izgubljene genetske raznolikosti u njihov genom. Upravo to tehnologija oživljavanja može učiniti”, kaže on. “Reći da to nije moguće jednostavno nije istina. Teško je. Složeno je. Ali imamo sve alate. Ako stvorimo genom koji je 99,9% identičan genomu moe, ta će životinja biti slična izvornoj moi kao što su i dvije jedinke moe bile slične jedna drugoj unutar populacije.”
Ipak, Nic Rawlence, stručnjak za mou i izvanredni profesor za drevnu DNK na Sveučilištu Otago, smatra da su šanse za povratak ovih divovskih ptica izuzetno male. “Ovo je Jurski park s vrlo malom vjerojatnošću uspjeha”, zaključuje.
“Genom strahovuka ima 2,5 milijardi slova abecede genetike. On je 99% identičan genomu sivog vuka, što i dalje znači preko milion razlika, a oni su napravili samo 20 izmjena na 14 gena. Reći da su stvorili strahovuka je smiješno. Stvorili su dizajnerskog sivog vuka. Isto će biti i sa svime što pokušaju s moom.”