Foto: Milad Fakurian/Unsplash
Kad doživljavamo svijet i komuniciramo s ljudima, koristimo sva svoja osjetila, i to vrijedi podjednako i za životinje i ljude.
Međutim, to nije uvijek slučaj kod razvojnih poremećaja poput autizma.
Ova stanja mogu utjecati na to kako mozak obrađuje dolazne informacije, otežavajući tumačenje društvenih znakova koji pokreću razgovore, spojeve i druge međuljudske aktivnosti, piše Bug.hr.
Kako se tačno takvi signali miješaju i utječu jedni na druge u mozgu dosad nije baš najbolje shvaćeno. Štoviše, moglo bi se reći da tu postoji povelika rupa u znanju.
Kako bi rasvijetlili ovu temu, istraživači laboratorija Cold Spring Harbor (CSH) pratili su interakciju mirisa i sluha u mozgu miša tokom takozvanog Pup Retrieval Testa (PRT) kojim se procjenjuje majčinska skrb usmjerena na mladunce kod laboratorijskih glodavaca. Ova aktivnost nije ograničena samo na majke i može vrijediti i za surogate, maćehe i dadilje.
“Riječ je o važnom procesu jer zahtijeva sposobnost njušenja i osluškivanja mladunca. Ako su obje stvari važne, to znači da se spajaju negdje u mozgu”, objašnjavaju istraživači koji su uočili da se to događa u bazalnoj amigdali (BA).
Kod miševa i ljudi bazalna amigdala je uključena u učenje i obradu društvenih i emocionalnih signala. Tokom skrbi o mladunčadi, otkrili su istraživači u radu koji objavljuje časopis Cell, BA neuroni prenose signale mirisa do slušnog korteksa (AC), centra za sluh u mozgu, gdje se stapaju s dolaznim zvučnim signalima i utječu na reakciju životinje na buduće zvukove poput plača mladunaca. A kad bi istraživači majkama blokirali pristup signalima mirisa, njihova sposobnost skrbi za mladunce gotovo je potpuno nestala.
Istraživači su pratili neuronske putove koji slušni korteks povezuju s nekoliko drugih dijelova mozga, uključujući medijalni genikulat za koji se smatra da pomaže u usmjeravanju i održavanju pažnje. Uvjereni su da se ono što dopire do AC-a filtrira kroz socijalno-emocionalne signale iz BA neurona. A ta obrada, kažu, može biti poremećena kod autizma i neurodegenerativnih stanja.
Istraživači sad proučavaju kako se te regije mozga povezuju i međusobno djeluju. To bi, vjeruju, trebalo omogućiti bolje razumijevanje načina kako autizam utječe na sposobnost osobe da tumači društvene znakove. Ali i to je tek početak.
“Ideja da smo pronašli neuronski krug koji bi mogao omogućiti emocionalnim procesima da izravno komuniciraju s percepcijom doista je uzbudljiva”, kažu istraživači uvjereni da su na dobrom putu da dobiju odgovor na jedno od najstarijih pitanja čovječanstva: kako se naša osjetila informiraju o načinima na koje se povezujemo jedni s drugima i kako doživljavamo svijet.