Foto: Sveučilište Tohoku
Šuma često tokom kiše utihne, da bi nakon prolaska nevremena počela odjekivati različitim zvukovima. Ptice zapjevaju, kukci počnu cvrčati, a žabe kreketati. No ljudi neke razgovore ne mogu čuti niti se uvijek radi samo o komunikaciji životinja.
Naime, japanski naučnici su u novome istraživanju pronašli intrigantne naznake da neke gljive nakon kiše komuniciraju pomoću podzemnih električnih signala. Promatrali su takozvane dvobojne gljivice (Laccaria bicolor): male smećkaste gljive koje rastu u mješovitoj šumi naučnog centra Kawatabi Field Sveučilišta Tohoku u Japanu.
L. bicolor je ektomikorizna gljiva koja je u simbiozi s nekim biljkama, poput hrastova i borova. Kakav dogovor obično pada između njih? Gljive drveću omogućuju veću opskrbu vodom i hranjivim tvarima, a zauzvrat uzimaju ugljikohidrate. Neke prijašnje studije su pokazale da se stabla pomoću L. bicolora mogu neizravno hraniti životinjama. Izgleda da dvojac namami kukce, ubije ih toksinom, a zatim gljive s drvećem podijele životinjski dušik.
Podzemna mreža putem koje komunicira cijela šuma?
Dok neke mikorizne gljive prodiru kroz stanične stijenke svojih biljaka domaćina, ektomikorizne gljive poput L. bicolora umjesto toga grade podzemne “omotače” oko vanjskog dijela korijena stabla. Ti omotači se sastoje od hifa, niti sličnih korijenu koje potiču rast gljiva.
Kada se hife mikoriznih gljiva povežu pod zemljom, tvore međusobno povezane sustave poznate kao mikorizne mreže. Mnogi stručnjaci smatraju da putem hemijskih signala koji kolaju niz korijenje drveća i mikoriznih gljiva mogu komunicirati cijele šume, dok drugi navode da su neki popularni prikazi ovog fenomena preuveličani.
Prijašnje studije su pokazale da gljive proizvode varijacije u električnim potencijalima kao odgovor na promjene u svom okolišu, s naznakama da bi ti signali mogli predstavljati neki oblik komunikacije, piše Science Alert.
Primjerice, naučnicii su 2022. kod nekih gljiva pronašli obrasce električne aktivnosti koje bi se moglo usporediti sa strukturom ljudskog govora. U istraživanju su identificirali do 50 različitih “riječi” ili skupina skokova električne aktivnosti koje stvaraju mreže gljiva.
Stavili elektrode na gljive
Mada su skokovi električnog potencijala i prije viđani kod gljiva, većina studija je bila usredotočena na ograničene vrste gljiva uzgojenih na umjetnim medijima ili prikupljenih s polja u laboratorijskim uslovima. Naučnici su u novome istraživanju pričvrstili elektrode na skupinu od šest L. bicolor gljiva koje su rasle na rubu šumske staze.
Pratili su električni potencijal gljiva, mjeren u milivoltima (mV), oko dva dana krajem septembra i početkom oktobara 2021. Gljive su prvotno prebivale u sunčanom i suhom okruženju, sve dok se 1. oktobra nije pojavio tajfun i donio 32 milimetra kiše. Sat do dva nakon padalina gljive su počele pokazivati nove znakove aktivnosti.
“U početku su gljive imale manji električni potencijal. Međutim, potencijal je počeo fluktuirati nakon kiše, ponekad prelazeći 100 mV”, rekao je mikrobni ekolog Yu Fukasawa sa Sveučilišta Tohoku. Ova fluktuacija je u korelaciji s promjenama u oborinama i temperaturi, prema Fukusawi i njegovim kolegama. Prijenos signala bio je posebno jak između gljiva koje su smještene bliže jedna drugoj.
Istraživanje naziva Electrical potentials in the ectomycorrhizal fungus Laccaria bicolor after a rainfall event objavljeno je u časopisu Fungal Ecology