Foto: Freepik
Evolucijom je muški pol razvio zdravije gene zahvaljujući svojim genetskim vezama sa ženama, pokazalo je jedno istraživanje. Iako je, kažu istraživači, učinak kulture poprilično umanjio ovaj genetski impuls.
Istraživanje koje je proveo tim dr. Stephena Stearnsa sa univerziteta Yale otkriva da genetske veze između muškaraca i žena imaju snažan međusobni uticaj kao odgovor na prirodnu selekciju.
“Budući da ta veza postoji, muškarci reaguju evolucijski drugačije na prirodnu selekciju nego što bi reagirali da te veze nema. U ovom slučaju, oni reaguju na način koji unapređuje njihovo zdravlje”, kaže Stearns. “Muškarci selekcijom postaju zdraviji: snižavaju im se holesterol, krvna glukoza i tlak zbog uticaja koji do njih dolaze preko žena, a ne zbog uticaja koji djeluju direktno na njih.”
Geni koji djeluju na tjelesne osobine izloženi su različitim selekcijskim pritiscima, jedne vrste kod žena, a druge kod muškaraca. Pa kakav uticaj ti različiti pritisci imaju na osobine, s obzirom na to da su tokom generacija pola svog vremena geni proveli u ženama, a pola u muškarcima? Da bi to istražio, Stearns je s kolegama uzeo podatke iz dugogodišnjih američkih medicinskih studija i analizirao niz osobina kod 1.500 porodičnih stabala s oko 15 hiljada članova.
Njihova studija, kako piše u časopisu Proceedings of the Royal Society B, bavila se osobinama koje su pod uticajem naših gena – visinom, težinom, krvnim tlakom i glukozom, ukupnim kolesterolom te dobi pri prvom porodu.
Istraživači su najprije mjerili kakav uticaj svaka od ovih osobina ima na brojnost potomstva kod muškaraca i kod žena. To pokazuje stepen evolucijske prednosti koju svaki od ovih uticaja ima na pojedinca. Primjerice, žene s nižim holesterolom, krvnim tlakom i nižom glukozom imale su brojnije potomstvo, ali na muškarce to nije imalo nikakvog uticaja.
Nadalje, Stearn i tim proučavali su interakciju čitave mreže uticaja i ulogu koju oni zapravo imaju u porodičnim stablima. Pronašli su da je učestalost “zdravih” gena veća kod muškaraca povezanih sa ženama koje imaju takve gene. Stearns kaže da ova otkrića, zajedno s onima koje još nije objavio, pokazuju da razvoj muškaraca ide prema nižoj razini holesterola, nižem krvnom tlaku i manjoj glukozi u krvi, unatoč nepostojanju selektivne prednosti za to. “Što se tiče glavnih prijetećih faktora za razvoj srčanih bolesti i dijabetesa, i tu se selekcija kreće u pozitivnom smjeru za muškarce”, kaže on. “Istraživanje je pokazalo da su i muškarci uticali na žensku evoluciju, ali efekt nije bio toliko jak.” Stearns objašnjava da ova studija ne rasvjetljava mehanizam kojim se genetskom vezom između muškaraca i žena ostvaruju ovakvi rezultati.
Kulturni učinak
Profesor Rob Brooks s australijskog univerziteta New South Wales koji je proučavao ko-evoluciju mužjaka i ženki kod kukaca, pozdravlja ovu studiju s oduševljenjem jer je istraživanje obavljeno i na ljudima. “Naišli su na izvanrednu dugoročnu medicinsku studiju s rodoslovljima koja je omogućila uvid u genetske informacije.” Brooks dodaje da bi uticaj kulture mogao imati velik uticaj na konačne rezultate studije. Kaže da su Stearns i njegovi kolege kontrolisali uticaj kulture na studiju koliko su mogli, ali kultura i dalje može uticati na ishod istraživanja. Sasvim sigurno da kulturalni čfaktori poput prehrane i vježbanja mogu uticati na poništavanje učinka bilo kakvog genetskog trenda kod muškaraca koji ide u smjeru poboljšavanja gena.
“Od velike je važnosti činjenica da se kultura mijenja velikom brzinom”, kaže Stearns. “Kultura zapravo mijenja selekcijske pritiske na biološke osobine, što je uzrok povećanja razlika između kulture i biologije.”
Izvor: geek.hr