, pripadaju humanoidnoj vrsti iz koje se razvio neandertalac, nova genetska istraživanja potvrdila su kako navedeni ostaci pripadaju upravo neandertalcima.){kind=link}
Iako se do sada smatralo kako ostaci hominida pronađeni u španjolskoj špilji Sima de los Huesos (što u prijevodu znači „jama kostiju“), pripadaju humanoidnoj vrsti iz koje se razvio neandertalac, nova genetska istraživanja potvrdila su kako navedeni ostaci pripadaju upravo neandertalcima.
Podsjetimo, u arheološkim iskapanjima unutar špije smještene na sjeveru Španjolske, od 1997. godine do danas iskopano je oko 28 kostura čija se starost procjenjuje na 430.000 godina. Istražujući otkrivene lubanje, znanstvenici su prvotno otkrili kako dotične pokazuju znakove razvoja čeonih grebena, koji će 100.000 godina kasnije postati zaštitni znak neandertalca, a što ih je navelo na zaključak da je riječ o ranim neandertalcima.
Iskapanja u špilji Sima de los Huesos (FOTO: Javier Trueba, Madrid Scientific Films)
Međutim, zahvaljujući naporima znanstvenika s njemačkog Max Planck Institute for Evolutionary Anthropology, koji su nedavno uspjeli izolirati DNK iz zuba i bedrenih kostiju pronađenih u špilji, navedeni ostaci pripadaju punokrvnim neandertalcima. Osim što je ovim istraživanjem utvrđeno kako se neandertalci pojavljuju najmanje 100.000 godina prije negoli se do sada pretpostavljalo, iz analiziranog DNK je utvrđeno kako su se već tada neandertalci razdvojili od svojih rođaka denisovanaca, čiji su ostaci pronađeni u Sibiru, tisućama kilometara dalje.
Ako se navedeno otkriće pokaže točnim, to će imati značajan utjecaj na razumijevanje porijekla naše vrste. Naime, prema dosadašnjim saznanjima, naši su se preci razdvojili od neandertalaca i denisovanaca prije 315.000 do 540.000 godina. Međutim, ako su neandertalci postojali prije 430.000 godina, to znači kako se cijepanje našeg rodoslovnog stabla dogodilo puno ranije, možda čak i prije 750.000 godina.
Ljudi iz špilje Sima de los Huesos (FOTO: Cinabrio Blog)
Ako se spomenuta kronologija pokaže točnom, to bi značilo kako izravni predak naše vrste – Homo sapiensa sapiensa – nije Homo heidelbergensis, budući da je dotična vrsta evoluirala 50.000 godina nakon što se moderni ljudi odvojili od neandertalaca i denisovanaca. Stoga se kao logičan predak sve tri vrste – nas, neandertalaca i denisovanaca – nameće Homo antecessor, ostaci kojega su također pronađeni u Španjolskoj, a čija se starost procjenjuje na 900.000 godina.
Konačno, iz DNK uzorka utvrđeno je kako je minimalno jedna od 28 jedinki bila u krvnom srodstvu s denisovancima, a na što upućuje mitohondrijska DNK. Zasada nije jasno kako je došlo do spajanja te dvije geografski razdvojene vrste, pa nam zasada ostaje jedino nepotvrđena hipoteza kako je neka druga, trenutno nepoznata vrsta hominida, također migrirala iz Afrike u Euroaziju, prenoseći genetski materijal svojstven denisovancima.
Izvor: Max Planck Institute for Evolutionary Anthropology/Znanost.hr