Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Dr Džozef Varon uporedio je rastuću ekološku tišinu sa trenucima u kliničkoj praksi kada tišina signalizira opasnost, a ne oporavak.
„U medicini, tišina može biti alarmantnija od buke“, napisao je u časopisu „The Defender“.
„Pacijent koji naglo prestane da izražava nelagodnost ili monitor koji prekida aktivnost može signalizirati kvar sistema, a ne rješenje“, naveo je on.
Rekao je da se isti princip sada primjenjuje na prirodni svijet, dodajući da je „tišina duboko zabrinjavajuća“.
Bube, leptiri, moljci, pčele i drugi insekti nestaju alarmantnom brzinom, što je dr Varon opisao kao „kritičnu crvenu zastavicu za ekološku nestabilnost“.
Istraživanje iz Njemačke pružilo je neke od najjasnijih dokaza o smanjenju populacije.
Dugoročna studija koja je pratila biomasu letećih insekata u zaštićenim područjima otkrila je da su populacije pale za više od 75 procenata do 2016. godine.
Ključno je da gubici nisu zabilježeni u industrijskim regionima, već u rezervatima prirode namjenjenim zaštiti divljih životinja.
Globalne procjene prikazuju slično sumornu sliku, sa više od 40% vrsta insekata koje su sada u opadanju.
„Trenutna tišina ne bi trebalo da se tumači kao stabilnost. To je upozorenje“, rekao je dr Varon.
Foto: Impuls
Podaci sugerišu da bi do 2030. godine čak četvrtina svih vrsta insekata mogla biti izgubljena ili se suočiti sa ozbiljnim rizikom, što ističe tempo kolapsa.
Pad predstavlja direktnu prijetnju hrani na koju se ljudi najviše oslanjaju, uključujući voće, povrće, orašaste plodove i mahunarke.
Dr Varon je upozorio da će gubitak oprašivača lišiti ishranu esencijalnih hranljivih materija, vitamina, minerala i antioksidanata, oslabivši imunološku otpornost i povećavši rizik od hroničnih bolesti.
„Bez insekata, sistemi ishrane se urušavaju ne samo kvantitativno, već i kvalitativno. Raznovrsnost hranljivih materija opada. Otpornost nestaje. Zavisnost od industrijskih inputa se povećava“, napisao je.
Ljekar je ilustrovao posljedice kroz klinički primjer.
„Zamislite dijabetičara koji se bori sa upornim sporo zarastajućim čirevima“, rekao je dr Varon.
„Ove rane, otporne na tipičan tretman, postaju živopisna ilustracija smanjenja mikronutrijenata uslijed gubitka oprašivača.“
Nedostatak hranljivih materija poput vitamina C i cinka, oba ključna za imunološku funkciju i popravku tkiva, pokazuje kako se ekološki kolaps može pretvoriti u stvarne zdravstvene ishode.
Dr Varon je pozvao ljekare da integrišu procjene zdravlja životne sredine u rutinsku praksu kako bi bolje povezali ekološki pad sa ljudskim blagostanjem.
Tvrdio je da bi brza akcija mogla pomoći u sprječavanju ekološke krize, a istovremeno zaštititi buduće generacije.
„Civilizacije ne padaju samo od rata ili ekonomije. One padaju kada se živi sistemi koji ih održavaju tiho demontiraju“, upozorio je.