Foto: Pixabay
Čak su im i stariji zdravi. Koja je tajna njihove dugovječnosti?
Jedno južnoameričko pleme ima izuzetno aktivan stil života i najzdravije arterije otkad je proučavanja, tvrde naučnici. Pripadnici plemena Tsimane iz bolivijske amazonske prašume uglavnom provode većinu svojih dana u ribolovu, lovu, obrađivanju zemlje te prikupljanju orašastih plodova i divljeg voća.
Prehrana im se temelji na ugljikohidratima koji im sadrže vrlo malo masti i proteina. Naučnici su već proučili stotine žena i muškaraca iz plemena te otkrili da njih devet od deset ima arterije koje su čiste i bez rizika za oboljenja srca.
Čak i oni starije dobi su i dalje iznenađujuće dobrog zdravlja. Gotovo dvije trećine onih iznad 75 godina je bilo gotovo bez rizika, a svega 8% umjerenog do visokog rizika za srčana oboljenja. Jedan 80-godišnjak je čak imao arterije kakve ima Amerikanac u srednjim godinama.
“Naša studija govori kako domoroci Tsimane imaju najnižu rasprostranjenost koronarne ateroskleroze (sužavanja i očvršćivanja arterija) od svih zasad promatranih naroda”, poručio je vodeći naučnik studije, profesor Hillard Kaplan sa Sveučilišta Novi Meksiko. “Njihov životni stil sugerira da prehrana temeljena na malim količinama zasićenih masti i velikim količinama neprocesiranih ugljikohidrata bogatih vlaknima, zatim divljači i ribi, kao i nepušenje i cjelodnevna tjelesna aktivnost može pomoći pri sprječavanju očvršćivanja srčanih arterija.”
Proteini iz životinjskog mesa im čine svega 14% prehrane, a slično je i s mastima. Dok ljudi u gradovima provode budno vrijeme mahom sjedilački, u Tsimane narodu su neaktivni samo 10% dana. Muškarci provode prosječno 6 do 7 sati na dan u različitim fizičkim aktivnostima, a žene su aktivne 4 do 6 sati.
Naučnici su bili u posjetu u 85 Tsimane sela između 2004. i 2015. te mjerili rizik bolesti srca CT rendgenskih skenovima na 705 osoba između 40 i 94 godine. Slično skeniranje gotovo 7 hiljada Amerikanaca iz ranije studije je pokazalo kako ih svega 14% nema rizika od srčanih bolesti.
Članovi ovog plemena su imali i niska očitavanja vezana za krvni tlak, šećer u krvi i holesterol. Začudo, kod polovice njih su pronađeni aktivirani markeri za upale, i to unatoč tome što je to obično vidljivo kao faktor rizika za nezdrave arterije.
“Obično smatramo da upale povećavaju rizik od oboljenja srca”, rekao je koautor studije, profesor Randall Thompson sa Srednjoameričkog instituta za srce Saint Luke. “No upale koje su česte kod Tsimane ljudi ustvari nisu povezane s tim, nego bi mogle biti posljedica čestih zaraza.”
Izvor: geek.hr/znanost