Foto: Printscreen youtube
Karahundž je drevno mjesto za koje se vjeruje da je od Stounhendža starije najmanje 3.500, a od egipatskih piramida najmanje 3.000 godina.
Ovaj drevni kompleks zauzima oblast od preko 7 hektara i pruža posjetiocima uvid u brojne neobične crteže koje su stvarale drevne civilizacije koje su naseljavale taj region prije nekoliko hiljada godina.
Mnogi posjetioci ovog drevnog nalazišta se slažu da ono u velikoj mjeri liči na Stounhendž.
Glavna sličnost je u čudnim kružnim šablonima kamenja, ali u tome da arheolozi nemaju ni najmanju ideju čemu ovo kamenje služi.
Postoje brojne teorije o tome čemu je ovo drevno nalazište bilo namijenjeno,...
Ilustracija - rekonstrukcija vinčanske kuće; Foto: Sve o arheologiji
Na arheološkom lokalitetu Srednje Polje u Bradarcu kod Aleksinca otkriveni su izuzetni tragovi svakodnevnog života vinčanske zajednice stari oko 7.000 godina. Među najzanimljivijim nalazima ističe se ukopana peć, koja pokazuje da su Vinčanci već u neolitu poznavali princip podnog grijanja – rješenje koje se danas smatra savremenim standardom udobnog stanovanja.
Piše: Maja Miljević-Đajić
Arheološka iskopavanja na lokalitetu Srednje Polje u Bradarcu kod Aleksinca sprovedena su od 8. do 27. septembra 2025. godine, a rezultati donose izuzetno otkriće o životu zajednice iz vinčanske kulture.
Tokom istraživanja, koje je obuhvatilo tri sonde ukupne površine 31 m²,...
Foto: Pixabay
Kad u školi učimo o Zemljinom jezgru, ono se prikazuje kao savršeno mirna sfera. Glatka, pravilna, savršeno okrugla kao loptica za stoni tenis. Smještena je duboko ispod više slojeva Zemljine unutrašnjosti. Ali prava slika daleko je složenija.
Gvozdeno jezgro naše planete stvara snažno magnetsko polje koje se širi van Zemljine površine sve do svemira. Tamo se sudara sa Sunčevim vjetrovima, stvarajući ono što nazivamo magnetosfera. I upravo ta "projekcija" jezgra pokazuje da ono nije nimalo statično, piše BBC Science Focus.
U posljednje vrijeme, proučavanja seizmičkih talasa koji prolaze kroz slojeve Zemlje otkrivaju da je granica jezgra daleko dramatičnija nego što se...
Foto: Pixabay
Mozak djece mlađe od pet godina prolazi kroz razdoblje nevjerovatno brzog rasta. Upravo zato je iznimno zabrinjavajuće što tu ključnu fazu razvoja nenamjerno ometamo izlažući djecu golemoj količini digitalnog sadržaja. To se još naziva i "truljenjem mozga".
Na raširene štetne posljedice upozorava se u analitičkom izvješću Centra za socijalnu pravdu (CSJ), britanske organizacije usmjerene na politike za borbu protiv siromaštva, piše Futurism.
Fizičke i psihičke posljedice
Da utjecaj ovog masovnog, nekontroliranog "eksperimenta" već ima stvarne posljedice, svjedoče i odgojitelji. "Imam dvoje djece u svom razredu koja fizički ne mogu sjediti na tepihu", izjavila je jedna učiteljica citirana u izvješću.
"Nemaju snagu trupa....
Foto: YT/Printscreen
Kineski ogromni napori "ozelenjavanja" tokom proteklih nekoliko decenija aktivirali su vodni ciklus zemlje i preusmjerili vodu na načine koje naučnici tek počinju shvaćati.
Kineski pokušaji da uspore degradaciju zemljišta i klimatske promjene sadnjom drveća i obnavljanjem pašnjaka pomjerili su vodu širom zemlje na velike, nepredviđene načine, pokazuje novo istraživanje.
Između 2001. i 2020. godine, promjene u vegetaciji smanjile su količinu svježe vode dostupne ljudima i ekosistemima u istočnoj monsunskoj i sjeverozapadnoj sušnoj regiji, koje zajedno obuhvataju 74 odsto teritorije Kine, prema studiji objavljenoj u časopisu "Earth's Future". U istom periodu, količina dostupne vode povećala se na Tibetskoj visoravni, koja čini...
Foto: Google
Australijski regulator interneta najavio je da će zabrana društvenih mreža za tinejdžere mlađe od 16 godina stupiti na snagu 10. decembra.
Meta je počela da zaključava stotine hiljada naloga na Instagramu, Fejsbuku i Tredsu, prije zvaničnog datuma stupanja zakona na snagu, prenosi Rojters.
Komesarka za e-bezbjednost Džuli Inman Grant rekla je da je prvobitno bila zabrinuta zbog "grubog" pristupa blokiranju mlađih korisnika, ali je podržala mjeru nakon što su postepene regulatorne promjene pokazale nedovoljnu efikasnost.
"Došli smo do prekretnice. Naši podaci su valuta koja pokreće ove kompanije, a dizajn platformi sadrži moćne, štetne i obmanjujuće karakteristike protiv kojih se čak i...
Foto: Unsplash
Naši preci su vrlo vjerovatno držali lisice kao kućne ljubimce mnogo prije nego što su psi došli na scenu. Drevna ljudska društva u Južnoj Americi poštovala su lisice do te mjere da su bile sahranjene pored njih, sugerišu arheološki dokazi.
Osobe koje imaju psa će često reći da su im oni najbolji prijatelji. Ti krzneni drugari prate nas bez bilo kakvih predrasuda kroz život, ali izgleda da nije bilo tako odvajkada kako se mislilo.
Naime, naučnici su bili iznenađeni kada su pronašli lisicu zakopanu u ljudskom grobu starom 1500 godina u Patagoniji u Argentini. Smatraju da je najvjerovatnije objašnjenje to...
Foto: xiaokang zhang/unsplash
Školjke otkrivene u neolitskim naseljima i rudnicima u Kataloniji proizvode ton sličan francuskoj horni, kažu istraživači i ističu da je najvjerovatnije riječ o nekim od najstarijih predmeta koje je čovjek koristio kao instrumente za proizvodnju zvuka.
Kao dijete, Mikel Lopez Garsija bio je fasciniran školjkom, koju su držali u kupatilu, a koju je porodica njegovog oca u regionu Almerija, na jugu Španije, koristila kako bi, duvajući u nju, upozorila seljane na nabujale rijeke i opasnost od poplavnih voda.
View this post on Instagram
A post shared by Diken Gazetesi (@dikencomtr)
Sati koje je proveo izvlačeći taj „karakteristično snažan zvuk iz nje“...
Foto: atlasmicologia.blogspot.com
Černobiljska zona isključenja možda jeste zabranjena za ljude, ali otkako je reaktor četvrtog bloka u černobiljskoj nuklearnoj elektrani eksplodirao prije skoro 40 godina, drugi oblici života ne samo da su se doselili, već su preživjeli, prilagodili se i izgleda napredovali.
Djelimično to može biti zbog nedostatka ljudi, ali za barem jedan organizam, jonizujuće zračenje koje se zadržava unutar struktura oko reaktora, može biti prednost.
Tamo, držeći se za unutrašnje zidove jedne od najradioaktivnijih zgrada na Zemlji, naučnici su pronašli čudnu crnu gljivicu koja čudno živi svoj najbolji život.
Ta gljivica se zove Cladosporium sphaerospermum, a neki naučnici smatraju da njen tamni...
Foto: Impuls
Bilo da se radi o sijamskim, perzijskim ili domaćim kratkodlakim mačkama, stotine miliona mačaka žive s ljudima širom svijeta, no unatoč njihovoj popularnosti, naučnicima istorija pripitomljavanja mačaka nije jednostavna za dešifriranje.
Nova studija genoma pruža određeni uvid u to pitanje određivanjem vremena ključne prekretnice u pripitomljavanju mačaka - uvođenja domaćih mačaka u Evropu iz sjeverne Afrike, prenosi Zimo.hr.
Domaće mačke ušle su u Evropu prije otprilike 2000 godina u ranom Rimskom Carstvu, vjerovatno zahvaljujući pomorskoj trgovini, otkrili su naučnici. Neke od ovih krznenih pionira možda su mornari donijeli kako bi lovili miševe na brodovima koji su plovili Mediteranom, prevozeći žito...
