Foto: BHRT
Žene sve češće prijavljuju nasilje, prvenstveno zahvaljujući ženskim nevladinim organizacijama koje su aktivno uključene u tu problematiku kako bi se žrtvama pružila adekvatna pomoć.
Na području Istočnog Sarajeva je na osnovu prikupljenih podataka pokrenuta inicijativa za osnivanje sigurne kuće iz Ženskog interaktivnog ruralnog centra “Žir”. Takođe, pokrenuta je i SOS aplikacija sa “panik tasterom”.
Izvršni direktor Ženskog interaktivnog ruralnog centra /Žir/ Milena Regoje ocijenila je u izjavi Srni da bi grad trebalo da bude administrativni centar za sigurnu kuću za sve gradske opštine, uključujući Han Pijesak, Rogaticu, Rudo, Čajniče, Foču i Kalinovik.
“Na ovolikom prostoru sigurno treba da postoji sigurna kuća”, naglasila je Regojeva.
Inicijativa je upućena Ministarstvu porodice, omladine i sporta Republike Srpske, odakle im je, kaže Regojeva, vvraćen dopis u kome se traži da, u skladu sa standardima koje Ministarstvo poropisije, odrede lokaciju.
Regojeva kaže da bi “Žir”, u saradnji sa lokalnim vlastima trebalo da odredi ko, kad, kako i gdje bi se gradila sigurna kuća da bi u narednoj godini mogli da to tretiraju kao strateški plan i od međunarodnih donatora traže podršku za izgradnju.
Ona je pojasnila da sada rad sigurne kuće finansira Vlada Republike Srpske sa 70 odsto i 30 odsto lokalne zajednice.
Regojega je navela da im se u prošloj godini prijavilo oko 50 žena žrtava nasilja za podršku uglavnom pravnu i psihosocijalnu.
Regojeva je navela da su problemi koje su te žene različiti i da im “Žir” u saradnji sa drugim organizacijama obezbjeđuje besplatnu pravnu i psihosocijalnu podršku, ali i drugu vrstu podrške.
Takođe, rade na tome da ih uključe u projekte ekonomskog osnaživanja ili neke druge vrste podrške, zavisno od žena.
Regojeva je naglasila da veliki broj žena nije upoznat sa načinima na koji mogu da rješavaju svoje probleme, te dodala da im podršku kod pravnog savjetovanja pruža Fondacija “Lokalne demokratije” gdje pravnik dolazi na teren ili žene odlaze na savjetovanje.
Ona je istakla i dobru saradnju sa Policijskom upravom Istočno Sarajevo i centrima za socijalni rada.
Na pitanje gdje sada smještaju žene koje su im se obratile zbog nasilja u porodici, Regojeva kaže da nemaju mandat da žene šalju u sigurne kuće već utvrđuju o kojem problemu je riječ i, ako treba, šalju ih u policiju i centar za socijalni rad.
Podsjetila je da je aktivan dežurni broj telefona 1264 na koji žene mogu da pozovu i zatraže pomoć.
Regojeva je napomenula da su prošle godine u saradnji sa 15 organizacija iz BiH pokrenuli SOS aplikaciju za pametne telefone sa “panik tasterom” za poziv nadležnih službi, ali i sa čet opcijom putem koje se žene mogu javiti željenoj organizaciji i potražiti pomoć i podršku.
“Kada se neko nađe u stanju potrebe stiskom na `panik taster` može odmah da pošalje poziv i prva organizacija koja primi obavještava policiju koja se uključuje, a onda i svi ostali akteri“, pojasnila je Regojeva.
Kada im se žena prvi put obrati, o tome “Žir” obavještava policiju ili centar za socijalni rad, a ako je prošla te procedure onda im omogućavaju pravnu ili pomoć psihologa ili neku drugu savjetodavnu podršku.
Regojeva je naglasila da u ovakvim slučajevima trpe i djeca, ali o tome nemaju podatke, jer registruju samo žene žrtve nasilja, čiji su podaci zaštićeni i tajni.
BHRT/Agencije