Zdravstvena služba SAD-a: Društvene mreže izazivaju krizu mentalnog zdravlja tinejdžera

Upotreba društvenih mreža je glavni uzrok depresije, anksioznosti i drugih problema među tinejdžerima u SAD-u, upozorio je Vivek Murthy, šef Službe javnog zdravlja SAD-a (Surgeon General), izvještava NBC, prenosi Beta.

Doktor medicinskih nauka i viceadmiral Murthy je dugogodišnji zagovornik društvenog značaja mentalnog zdravlja. Njegovo upozorenje o društvenim mrežama dolazi pošto su među tinejdžerima tokom protekle decenije naglo porasle stope depresije, tuge i beznađa, posebno među djevojčicama.

Šef Službe javnog zdravlja poziva tehnološke kompanije i zatupnike da preduzmu “hitne mjere” kako bi na društvenim mrežama zaštitili mentalno zdravlje djece i adolescenata.

U izvještaju skreće pažnju na rastuću zabrinutost zbog posljedica korišćenja društvenih mreža na mentalno zdravlje djece i adolescenata. Murthy apeluje na kreatore politike i kompanije koje prave platforme društvenih mreža da sa roditeljima podijele teret upravljanja time kako djeca i adolescenti koriste društvene mreže.

Ključno pitanje javnog zdravlja

Murthy mentalno zdravlje mladih smatra “ključnim pitanjem javnog zdravlja” i poziva kreatore politike da pomognu u osiguravanju jakih sigurnosnih standarda da bi se adolescenti i tinejdžeri zaštitili od izlaganja štetnom sadržaju i od prekomjerne upotrebe društvenih mreža.

Po izvještaju šefa Službe javnog zdravlja SAD-a, do 95 posto tinejdžera između 13 i 17 godina kaže da koristi platforme društvenih mreža. Otprilike trećina kaže da “skoro konstantno” skroluje, objavljuje ili na drugi način učestvuje u društvenim mrežama.

“U ovom trenutku nemamo dovoljno dokaza da sa sigurnošću kažemo da su društvene mreže dovoljno sigurne za našu djecu”, rekao je Murthy u jednom intervjuu i naglasio da “sada moramo da preduzmemo mjere da bismo bili sigurni da štitimo našu djecu”.

Depresija i pametni telefoni

Njegov izvještaj objedinjuje istraživanja koja povezuju upotrebu društvenih mreža i loše mentalno zdravlje adolescenata, kao što je studija iz 2019. koja je otkrila da su tinejdžeri koji su provodili više od tri sata dnevno na društvenim mrežama “suočeni s dvostruko većim rizikom da imaju loše mentalno zdravlje, uključujući simptome depresije i anksioznosti”.

Usamljenost je postala epidemija u SAD-u, kaže šef Službe javnog zdravlja, a prošle godine učenici viših razreda osnovnih i srednjih škola rekli su u ispitivanju da na platformama društvenih mreža svakodnevno provode u prosjeku tri i po sata.

Jim Steyer, osnivač “Common Sense Media”, organizacije koja se zalaže za zakone i politike kako bi mediji bili više prilagođeni djeci, rekao je da je Murtijev savet “apsolutno na mjestu” i “trebalo bi da bude poziv svakom roditelju u ovoj zemlji, svakom kreatoru politike, da moramo da stavimo fokus i uložimo resurse u to”, prenosi NBC.

Najpopularnije platforme društvenih mreža među tinejdžerima u SAD su TikTok, Snapchat i Instagram, utvrdio je Istraživački ceentar Pew.

Utiču na mentalno zdravlje na različite načine

“Depresija među adoslescentima je počela da raste oko 2012. godine, u vrijeme koje se poklapa sa popularnošću pametnih telefona”, rekla je Jean Tvenge, profesorica psihologije Državnog univerziteta u San Diegu i autorica knjige Generacije: Stvarne razlike između generacije Z, Milenijalaca, Generacije X, Bumera i ćutljivih – i šta one znače za budućnost Amerike. 

To je bilo i vrijeme, rekla je Tvenge, kada su “‘lajkovi’ na objavama postali uobičajeni, a algoritmi su počeli da postaju sofisticiraniji da bi duže zadržali ljude na društvenim mrežama. To očigledno nije slučajnost”.

Izveštaj šefa Službe javnog zdravlja SAD-a okrivljuje društvene mreže i za poremećaje u ishrani, tjelesnu dismorfiju i nisko samopoštovanje mladih. Neki dokazi takođe ukazuju na moguću vezu prekomjerne upotrebe društvenih mreža i poremećaja pažnje ili hiperaktivnosti tinejdžera.

Tvenge je rekla da društvene mreže mogu uticati na mentalno zdravlje na različite načine. I spavanje i društvena interakcija licem u lice su korisni za mentalno zdravlje, rekla je ona, ali problem je ako su djeca na mreži kada bi trebalo da budu u krevetu ili da provode vrijeme s prijateljima.

Ona je ukazala da osjećati se izostavljenim i upoređivati se s drugima takođe može biti štetno.

“Čak i ako na intelektualnom nivou znate da je neko možda napravio i 200 selfieja da bi dobio jedan dobar, na emotivnom nivou je to drugačije, to nije baš ‘svareno'”, rekla je Tvenge.

Roditelji na prvim linijama

Izvještaj šefa Službe javnog zdravlja SAD navodi preporuke i za tehnološke kompanije i za zakonodavce.

“Kreatori politike moraju da pomognu da imamo jake sigurnosne standarde da bismo zaštitili našu djecu od izloženosti štetnom sadržaju, kao i da ih zaštite od prekomjerne upotrebe društvenih mreža”, rekao je Murthy i ukazao da to znači i primjenu minimalnih starosnih granica.

Kompanijama se savjetuje da kreiraju bolje alate za zaštitu tinejdžera i da smanje funkcije koje podstiču djecu da duže ostanu na mreži.

Roditelji su sada na prvim linijama u pokušaju da pomognu tinejdžerima da se snalaze u online svijetu, a šef Službe javnog zdravlja SAD-a ih poziva da u kući naprave “zone bez tehnologije” i da razgovaraju s djecom o tome kako se osjećaju kada koriste društvene mreže.

Steyer iz “Common Sense Media” rekao je da “zaista nije fer stavljati teret samo na roditelje”. “Zašto se industrija ne smatra odgovornom za kreiranje platformi i stvaranje funkcija koje stvaraju veću ovisnost”, upitao je. Prema njegovim riječima, “o tome mora da postoji velika nacionalna diskusija”.

Većina tehnoloških kompanija zahtijeva da njihovi korisnici imaju najmanje 13 godina. Ali gotovo 40 posto djece između osam i 12 godina koristi društvene mreže, navodi se u izvještaju šefa Službe javnog zdravlja SAD-a.

Murthy vjeruje da je čak i dijete od 13 godina premlado da bi bilo na društvenim mrežama, ali je rekao da nema dovoljno podataka da bi se ukazalo koji bi namanji uzrast bio odgovarajući.

Tvenge predlaže da se minimalna starosna granica postavi na 16 godina.

“Hajde da sada uspostavimo neke propise kako bismo pomogli djeci koja još nisu na društvenim mrežama”, rekla je Tvenge. “Možda možemo da spasimo sljedeću generaciju”.

Preporuke mladima

I novinska agencija AP prenosi savjete šefa Službe javnog zdravlja SAD za mlade, roditelje i staratelje koji kaže da “djeca i adolescenti nemaju luksuz da godinama čekaju dok ne saznamo pun stepen uticaja društvenih mreža, njihovo djetinjstvo i razvoj se dešavaju sada”.

Murthy mladima savjetuje da potraže pomoć prijatelja ili odrasle osobe od povjerenja ako smatraju da društveni mreže negativno utiču na njih ili neku osobu koju poznaju, i da pročitaju uputstva Američke akademije pedijatrije o društvenim mrežama.

Mladima Murthy preporučuje da naprave granice: da ograniči upotrebu telefona, tableta i računara najmanje jedan sat prije spavanja i tokom noći kako bi bili sigurni da će dovoljno spavati.

Kaže mladima i da vrijeme za obroke i okupljanje s prijateljima bude bez uređaja da bi pomogli izgradnju društvenih veza i licem u lice zaista razgovarali s drugima. “Lično sa povežite s ljudima i neka interakcije bez tehnološke veze budu svakodnevni prioritet”, istakao je Murthy.

“Budite oprezni u vezi sa onim što dijelite: lični podaci o vama imaju vrijednost. Budite selektivni u pogledu onoga što objavljujete i dijelite na mreži i s kim dijelite, jer je to često javno i neko ga može trajno čuvati. Ako niste sigurni da li treba da objavite nešto, obično je najbolje da to ne učinite”, savjetuje šef Službe javnog zdravlja.

Mladima ukazuje da ne skrivaju uznemiravanje ili zlostavljanje, već da se obrate barem jednoj osobi kojoj vjeruju, kao što je bliski prijatelj, član porodice, savjetnik ili učitelj koji može pružiti pomoć i podršku.

Mladima preporučuje i da na posebnom sajtu (stopbulliing.gov) dobiju savjete o tome kako da prijave maltretiranje putem interneta, kome da prijave i uznemiravanje i zlostavljanje na mreži i ako su privatne slike snimljene i dijeljene na mreži bez dozvole, kome se treba javiti da bi se uklonile.

Savjeti roditeljima

Roditeljima i starateljima preporučuje da naprave “porodični medijski plan” o korištenju društvenih mreža. Taj plan treba da se zasniva na otvorenom porodičnim razgovoru i donese pravila o korištenju mreža i uključuje teme kao što su koliko vremena pred ekranom/online, granice sadržaja i neotkrivanje ličnih podataka.

Uz “zone bez tehnologije” i ograničenje upotrebe elektronike najmanje jedan sat prije spavanja i tokom noći, a bez nje tokom obroka i susreta, Murthy roditeljima i starateljima preporučuje da pomognu djeci da razviju društvene vještine i njeguju lične odnose “offline vezama s drugima”.

Šef Službe javnog zdravlja SAD-a podsjeća da roditelji mogu dati dobar primjer kako izgleda odgovorno i zdravo korištenje društvenih mreža time što sami sebi ograniče upotrebu, vodeći računa o tome i kada i kako roditelji dijele informacije ili sadržaj o svom djetetu i time da se pozitivno ponašaju na društvenim mrežama.

Roditeljima i starateljima savjetuje da pomognu djeci tako što će ih učiti o tehnologiji i kako da budu odgovorni online učesnici prikladno svom uzrastu.

“Razgovarajte s djecom o prednostima i rizicima društvenih mreža, kao i o važnosti poštovanja privatnosti i zaštite ličnih podataka na način koji odgovara njihovom uzrastu. Razgovarajte s djecom o tome s kim se povezuju, podešavanjima privatnosti, iskustvima na mreži i kako tamo provode vrijeme”, preporučio je šef Službe javnog zdravlja SAD.