Sukob Rusije i Ukrajine koji je jutros eskalirao podigao je cijene nafte na nivo iz 2014. godine kada su srušeni svi rekordi. Sve će se prema ocjeni stručnjaka veoma brzo preliti i na domaće tržište.
Trgovci se plaše kako će oružani sukob poremetiti snabdijevanje na tržištima, pa je cijena na londonskom tržištu jutros bila preko 100 dolara po barelu.
Cijena evropske nafte Brent je porasla za 4,69 odsto na 101,93 dolara po barelu, a američka sirova nafta WTI je rasla za 4,73 odsto na 96,46 dolara.
Divlja i cijena plina koja je porasla za 35 odsto i iznosi 1.400 dolara za hiljadu kubinih metara.
Podsjećamo, Rusija je drugi najveći proizvođač nafte u svijetu, a svoju sirovu naftu uglavnom prodaje evropskim rafinerijama. Takođe, najveći su dobavljači plina u Evropi, gdje pokrivaju 35 odsto njenih potreba za ovim energentom.
Prema ocjeni onih koji se bave trgovinom goriva, kroz nekoliko dana te poskupljenje će se preliti i na maloprodajno tržište Bosne i Hercegovine. U kojoj mjeri, niko sa sigurnošću ne može da ocijeni.
“Kratkoročno gledano cijene će sigurno rasti. Naš najveći problem je što država nema nekakve efektivne mehanizme niti zalihe da reaguje i potpuno smo izloženi tržištu, tako da će oscilacije kod nas da se vide veoma brzo”, kazao je za CAPITAL Milovan Bajić, direktor “Krajinapetrola”.
Inače, dizel i benzin se ovih dana u BiH sipaju po cijeni od 2,4 do 2,6 KM po litru, a plin od 1,3 do 1,5 KM.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić kaže kako će novi talas poskupljenja goriva dodatno opteretiti privredu, koja će biti prinuđena to dalje fakturisati potrošačima.
“Zadnja informacija, je da pored toga što su otišle cijene nafte skaču i cijene pšenice jer su i Ukrajina i Rusija ogromni proizvođači. Samo na ta dva primjera se može vidjeti u kom pravcu sve ovo ide. Realno mi tu ništa ne možemo, ostaje da čekamo i gledamo”, kaže Trivić.
On kaže kako su najveći udari na početku krize.
“U par dana ćemo vidjeti maksimum, a poslije toga će doći do smirivanja. Za sada nemamo problema sa snabdijevanjem jer sirovine uvozimo iz zemalja u okruženju”, kazao je Trivić.
Ekonomista Saša Stevanović kaže za CAPITAL da će rast cijena nafte generalno pogoditi građane cijele Evrope.
“Sledstveno tome taj efekat će se preliti na našu privredu. Pozitivna strana je relativno dobra fiskalna pozicija i dobar ekonomski rezultat prethodne godine kao i rast rezervi u sistemu. Sa druge strane usporiće se investicije i potrošnja kao odgovor na neizvjesnost”, kaže on.
On kaže kako će eksterni šok prouzrokovan promjenama u geopolitici i situacija u Ukrajini ukazati na probleme u domaćem ekonomskom sistemu.