Foto: BHRT
Posljednja poskupljenja u Bosni i Hercegovini prouzročila su porast korisnika javnih kuhinja u zemlji. Zahtjeva je svakim danom više, a s obzirom na najavljena poskupljenja u 2022. godini, u organizacijama koje brinu o osobama u stanju potrebe pribojavaju se da u budućnosti neće biti u mogućnosti odgovoriti svima.
Neprestana poskupljenja u Bosni i Hercegovini uteg su oko vrata i onima sa prosječnim primanjima, a pravo pitanje je kako građani bez prihoda ili oni sa minimalnim platama i penzijama uspijevaju preživjeti. Broj korisnika javnih kuhinja u Mostaru posljednjih mjeseci rapidno raste.
“To je povećanje sigurno od 20 posto. Tu je 50, 60 do 70 ljudi koji zovu ne na mjesečnoj bazi. Svakih deset dana imamo po 70 zahtjeva za uključenje u kuhinju”, kazao je Alen Kajtaz, sekretar Crvenog križa Grada Mostara.
Najavljena poskupljenja električne energije privrednim subjektima, koja bi uzrokovala i ostala poskupljenja, sasvim sigurno bi se reflektovala i na život običnog čovjeka.
“Sve brojke i statistički pokazatelji govore da će rast korisnika biti proporcionalan rastu cijena. Ljudi ostaju bez posla. Dosta ljudi se ne snalazi u ovom periodu. Nažalost, takva je situacija u cijeloj Bosni i Hercegovini”, upozorava Kajtaz.
Aktivisti Udruženja “Zajedno za naš grad” iz Mostara svakog dana dostavljaju obroke na kućne adrese korisnicima u stanju potrebe. Divljanje cijena otežalo je i njihov rad.
“Ne vratimo nikoga. Obiđemo potencijalne korisnike toplog obroka i vidimo kakvo je stanje, te ako su stvarno za topli obrok – nastojimo ih uvrstiti da dobijaju dnevno makar jedan obrok. Sigurno je 20 posto porasla potražnja za toplim obrocima, a sigurno 50 posto je povećan broj korisnika paketa hrane u odnosu na prošlu godinu”, ističe Sabina Merdan iz Udruge “Zajedno za naš grad”.
Nova poskupljenja i dodatno otežavanje uslova u kojim se živi, bosanskohercegovačko društvo vodi ka katastrofi, smatraju sociolozi.
“Nažalost, mi tonemo sve dublje i dublje. Dogurali smo dotle da nam otvaranje javnih kuhinja postane društevni događaj koji zauzima važno mjesto u našim informativnim emisijama. Nedavno sam pročitao informaciju da je otvorena javna kuhinja za bebe. Molim vas lijepo. Mislim da je to nevjerovatna tragedija i katastrofa”, smatra sociolog Marko Romić.
Mostarski Crveni križ dijelom se finansira iz gradskog budžeta, dok ostale kuhinje opstaju zahvaljujući projektima, doniranim novcem i donacijama u naturi koje dobiju od sugrađana. Značajne su dosad bile i donacije iz inostranstva, kojih je u vremnu pandemije, nažalost, sve manje.
Manje donacija iz inostranstva znači i otežan rad za javne kuhinje u Mostaru, ali bez obzira na tešku situaciju, nijedna od njih ne oskudijeva uz zajedničku poruku da niko neće ostati gladan.
Izvor: BHRT/Adnan Demić (H.S)