U BiH je štrajk samo posljednje utočište pred biološki opstanak radnika, odnosno štrajkuju samo radnici onih fabrika koji već mjesecima ili godinama nisu dobili plate.
Širom Njemačke ovih dana se održavaju masovni protesti radnika metalske industrije. Pogođeno je oko 260 kompanija među kojima su i giganti auto-industrije, poput Volkswagena ili Daimlera, piše BiznisInfo.ba.
Oni traže povećanje plata za 8 posto kroz nekoliko narednih godina. Također traže da se radna sedmica smanji sa 35 na 28 sati za one radnike koji moraju brinuti o djeci, starijima ili bolesnima, ali da im se isplaćuje puna plata. Isti uslovi zatraženi su i za radnike koji obavljaju opasne poslove.
Inače, prema jednom nedavnom istraživanju, radnici u njemačkoj auto-inudstriji zarađuju oko 30 eura po satu, ili 4.000 eura mjesečno.
To znači da rade manje, a da su do deset puta bolje plaćeni od njihovih kolega na sličnim poslovima u BiH.
Zašto onda štrajkuju Njemački radnici, koji su već među nabolje plaćenima i najprivilegovanijima na svijetu, a ne radnici u BiH koji jedva sastavljaju kraj s krajem?
U BiH je štrajk samo posljednje utočište pred biološki opstanak radnika, odnosno štrajkuju samo radnici onih fabrika koji već mjesecima ili godinama nisu dobili plate. Svima onima koji dobivaju kakve takve plate ne pada na pamet da dižu svoj glas.
U Njemačkoj su radnici jednostavno zaključili da im pripada više novca od kompanija za koje rade. Ovo su dva osnovna razloga trenutnog štrajka:
Ekonomski uspon
Njemačka trenutno bilježi veliki ekonomski uspon. Nakon nekoliko godina slabog rasta, u 2017. je zabilježen skok ekonomije od 2,2 posto, najviše od 2007. Rasli su proizvodnja, izvoz i domaća potrošnja, pa su samim tim povećani i prihodi kompanija.
S druge strane, prosječan rast plata u posljednjih deset godina bio je, za radnike nedovoljnih, 0,81 posto. Sada su radnici osjetili da je pravi trenutak da se poboljšanje stanja u ekonomiji u većem obimu odrazi i na njih.
Rekordna zaposlenost
U Njemačkoj je zabilježena rekordno niska nezaposlenost od samo 5,4 posto u januaru. Raspoložive radne snage sve je manje a poslodavcima je sve teže naći radnike. Sve češće se govori o nedostatku radne snage. To je dodatno ohrabrilo radnike da postave ovako krupne zahtjeve pred poslodavce.
Dakle, štrakovi koji potresaju Njemačku uzorkovani su isključivo pozitivnim ekonomskim kretanjima i željom radnika da što veći dio kolača pripadne njima.
Cafe.ba