 Savjeta Evrope kako bi izbjegla stavljanje na sivu listu, što bi imalo nesagledive posljedice za građane i privredu BiH.){kind=link}
Foto: Avaz
Bosna i Hercegovina ima još mjesec dana da ispuni preporuke Radne grupe za finansijsku akciju (FATF) Savjeta Evrope kako bi izbjegla stavljanje na sivu listu, što bi imalo nesagledive posljedice za građane i privredu BiH.
Kako saznaju “Nezavisne” iz diplomatskog izvora, zakoni koji bi ispunili preporuke morali bi da stupe na snagu najkasnije do kraja marta.
Da bi izbjegla stavljanje na “sivu listu” FATF-a, nadležne institucije treba da usvoje najhitnije mjere od ukupno dvadesetak preporuka.
Kako nam je rečeno, potrebno je usvojiti Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom i Zakon o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje, te uspostaviti registar stvarnih vlasnika pravnih lica u BiH.
Kako su za “Nezavisne” upozorili u FATF-u, kada smo im se nedavno obratili za komentar, sljedeća evaluacija MONEYVAL-a za BiH planirana je tek za 2031. godinu, što otvara pitanje kako će BiH biti skinuta sa sive liste prije naredne decenije.
Iako je u posljednjem izvještaju konstatovan određeni napredak u izgradnji institucija i pravnog okvira, kao i činjenica da banke provode procedure nadzora transakcija, zabilježen je čitav niz slabosti i propusta, posebno u pogledu korištenja finansijske forenzike, kvaliteta finansijskih istraga i pravosudnog postupanja, kao i donošenja proaktivnih mjera za prevenciju ovih pojava.
Osim toga, konstatovano je da mjere nadzora nad notarijatima i drugim pravnim subjektima nisu na istom nivou kao kada je riječ o bankama, a problem predstavlja i nedovoljna transparentnost u dodijeli novca prema nevladinom sektoru.
Prva i očigledna posljedica vraćanja BiH na “sivu listu” značila bi signal stranim investitorima i međunarodnoj zajednici da postoje problemi u vezi s pitanjem transparentnosti finansijskih transakcija i implementaciji mjera po pitanju pranja novca.
Praktična posljedica bi značila poskupljenje finansijskih transakcija ka BiH i izvan nje, jer bi se svaka transakcija morala dodatno provjeravati od strane komercijalnih banaka koje izvršavaju transakcije, što znači da bi ti troškovi bili prebačeni na korisnike, odnosno privredu i građane. Neke banke bi, čak, mogle donijeti odluku da zatvore korespondeciju sa BiH, jer bi ocijenile da je rizik poslovanja suviše visok.
U Međunarodnom monetarnom fondu upozoravaju da iskustvo pokazuje da zemlje koje su na sivoj listi imaju manje stranih investicija.
“To (stavljanje zemlje na sivu listu) može ugroziti integritet i stabilnost finansijskog sektora zemlje, kao i njenu opštu spoljnu stabilnost. Može dovesti do destabilizujućeg priliva sumnjivog novca usljed priliva i odliva, kao i do bankarskih kriza, neefikasne naplate prihoda, širih slabosti u upravljanju, reputacionih rizika za međunarodne finansijske centre te gubitka korespondentskih bankarskih odnosa (CBR)”, ističu u MMF-u.
Takođe, i evropski put BiH i integrisanje zemlje u njeno Zajedničko tržište bi bili ugroženi, a BiH bi se teško mogla priključiti zoni evroskog platnog prometa (SEPA), što bi omogućilo finansijske transakcije širom EU kao da se odvijaju unutar zemlje.
Ovo će posebno pogoditi građane koji šalju ili primaju novac od rodbine iz inostranstva, ali i one koji kupuju na internetu, posebno kada su u pitanju proizvodi koji se naručuju izvan BiH.
Kako sada stvari stoje, u BiH se vrlo malo dešava da se ovi problemi riješe, a da li će makar minimum preporuka biti usvoje, ostaje da se vidi.