Foto: BN
Politička kriza koja trese BiH nakon prvostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku gura privredu u još veću neizvjesnost i udaljava ionako rijetke investitore iz ove zemlje.
Da li je onda moguće očekivati strane investicije u zemlji u kojoj se svakodnevno osporavaju državne institucije, u zemlji u kojoj se još uvijek prijeti sukobima i ratom, i gdje je retorika političara sve samo nije naklonjena napretku države.
Bosna i Hercegovina nije baš uvijek važila kao poželjna zemlja za strana ulaganja ali je stranih investicija ipak bilo.
Ono što sada zabrinjava je da li će ih više ikada i biti kada se uzme u obzir trenutna politička kriza koja traje od februara odnosno nakon prvostepene presude predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku.
Mnogi stručnjaci su stava da upravo trenutna situacija gura privredu u još veću neizvjesnost i udaljava ionako rijetke investitore.
Ni podaci za prošlogodišnje strane investicije nisu baš optimistični jer više od polovine čine reinvesticije i zadržana zarada investitora iz ranijeg perioda, a ne novi kapital koji dolazi u zemlju.
Evo šta kažu podaci Centralne banke BiH o stranim investicijama za 2024.godinu.
“Direktne strane investicije na tržištu Bosne i Hercegovine u prošloj godini iznosile su 2,04 milijarde maraka, što je za 8,8 odsto više u odnosu na godinu ranije, a od ukupnog iznosa stranih investicija 61,5 odsto odnosi se na reinvestiranje. Od ukupnih priliva po osnovu stranih direktnih investicija u Bosni i Hercegovini više od polovine je u formi zadržane zarade iz ranijeg perioda, dok je manji dio u obliku vlasničkog kapitala i dužničkih instrumenata”, kažu u Centralnoj banci BiH.
Najveći dio stranih investicija koje su u obliku zadržane zarade odnosi se na investicije u finansijski sektor koji je privukao najznačajniji iznos ukupnih stranih direktnih investicija u BiH.
Prema mišljenju ekonomista, pomenute brojke o stranim ulaganjima na tržištu BiH na neki način mogu se posmatrati i kao pad direktnih stranih investicija.
„Vidljivo je da imamo pad ekonomskih aktivnosti da izostaju ulaganja od inostranih kompanija i dio razloga za to je u nestabilnosti koja je na sceni u nemogućnosti da se vlasti u BiH dogovore oko bilo čega a pogotovo ne oko ek reformama i poboljšanju uslova poslovanja neophodni ne samo za privlačenje invesitora nego i za poboljšanje stanja u ekonomiji“, kaže Igor Gavran, ekonomista.
Ono što kod nas koči napredak je, između ostalog, kriminal i korupcija koji su pustili korijenje u gotovo svim oblastima. Mnogi smatraju da je najveći kriminal upravo tamo gdje su bile strane investicije.
A da bi neko uložio ovde, važno je uspostaviti stabilnu državu i vladavinu prava na svim nivoima vlasti. Ipak, stranih investitora povremeno i ima, ali nisu baš oni koji bi donijeli dobrobit svima nego pojedincima, kažu ekonomisti.
„To su oni investirori sumnjivog porijekla i kapitala koje dovode predstavnici vlasti u Srpskoj s ciljem dodatne pljačkanja Republike Srpske i iznošenja ogromnih suma novca miliona iz Srpske u inostranstvo.
Nažalost ozbiljnih invstirora nema a tavkih je mnogo zato što vlada ne vodi politiku koja bi mogla da dovede ozbiljne investore u Srpsku“, kaže Mirjana Orašanin, ekonomista.
I dok se pojavljuje sve više pitanja, sve je manje odgovora. Ali retorika u Srpskoj se ne mijenja već decenijama.
Povremeno iz prašnjave ladice izvuče se političko spinovanje, najgrublja diskreditacija političkih protivnika, održavanje posebnih sjednica ili neki mitinzi koje nemaju epilog, a sve da bi se zamazale oči građanima Srpske koji su ionako suočeni sa sve većim izazovima koji se tiču njihovog života i egzistencije na ovim prostorima.