Iako je šteta koju je iza sebe ostavila suša ogromna, poljoprivrednici nemaju vremena za tugovanje, jer se pripremaju za jesenju sjetvu, a kako kažu, zasijaće još veće površine jer su zbog gubitka kukuruza ostali bez stočne hrane.
Prema riječima Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, više članova Saveza opredijeliće se za sijanje nešto veće površine ozimih kultura kako bi u rano ljeto došli do komponenti za stočnu hranu jer ove je godine kukuruz podbacio.
Kako kaže, poljoprivrednici najavljuju sijanje većih količina pšenice, zobi, zatim ječma i uljane repice, za koju se sve više opredjeljuju zbog potražnje. Očekuje da će sjetva porasti na oko 85.000 hektara.
“Gubici roda kukuruza su od 20 do 80 odsto, u zavisnosti od područja, hibrida i agrotehničkih mjera. Rod soje je takođe podbacio u značajnoj mjeri, između 30 i 50 odsto. Doći će do pada stočarske proizvodnje, neki ljudi najavljuju smanjenje stočnog fonda jer neće moći izdržati zimu”, priča Marinković.
Zaključuje da je ova godina prošla na krilima prethodne i da je pred poljoprivrednicima teška godina, te da je svaka podrška resornog ministarstva i te kako dobrodošla.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS poručuju da su Vlada Republike Srpske i resorno ministarstvo među mjerama za ublažavanje posljedica suše predvidjeli i posebne mjere podrške jesenjoj sjetvi, za šta će biti izdvojeno pet miliona KM. Takođe, umjesto dosadašnjih sto litara regresiranog dizela po hektaru obradive površine biće 120 litara, a poljoprivrednici će ga moći kupiti na pumpama po cijeni 0,60 KM nižoj od maloprodajne.
Po ovom osnovu iskoristiće 2,6 miliona litara regresiranog dizela.
“Druga, nova mjera, jeste korištenje regresiranog đubriva i to na način da će poljoprivrednici moći preuzeti u poljoprivrednim apotekama đubrivo po cijeni umanjenoj za 0,16 KM po kilogramu. Po tom osnovu poljoprivrednici će iskoristiti 19.689.000 kilograma regresiranog đubriva”, pojašnjava Aleksandar Macanović, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Kako kaže, svi podsticaji za prethodnu godinu su isplaćeni, a i svi do sada pristigli zahtjevi za podsticaje iz ove godine.
“Zbog ovakvih mjera koje su preduzeli Vlada i resorno ministarstvo, očekujemo da će jesenja sjetva biti na nivou još većem nego prošlogodišnja, koja je organizovana na oko 66.000 hektara, što nam potvrđuju i izvještaji sa terena”, rekli su za “Nezavisne” iz resornog ministarstva.
Neki poljoprivrednici smatraju da je podrška trebalo da bude puno veća, a kako kaže Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika iz Bijeljine, s tim ne mogu ni uzorati svoje njive, a kamoli da potanjiraju, pobrnaju i posiju.
“Ljudi će morati dizati kredite, a oni koji su već digli sada nemaju sa čim raditi”, kaže Maletić.
Napominje da su prinosi kukuruza jako slabi, kreću se od dva do pet metara po dunumu, što je minimalno, i poljoprivrednik ne može ostvariti ni 50 odsto onoga što je uložio, tako da nemaju nikakve ekonomske računice.
Kako su predstavnici poljoprivrednika nezvanično saznali iz krugova resornog ministarstva, priprema se još podrška od 35 KM po hektaru, što je, kažu, nedovoljno. Iz resornog ministarstva navode da je ova mjera još na usaglašavanju.
“Trebalo bi da bude podrška 35 KM po dunumu. Ako čovjek sije tri hektara, šta će on sa 100 maraka”, kaže Maletić.
(Nezavisne)