Foto: Poslovne novine
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih osam mjeseci ove godine BiH je zabilježila pad izvoza, ali i uvoza, dok vrijednost vanjskotrgovinskog deficita iznosi više od 7 milijardi maraka.
– Jedan od uzroka svakako je i činjenica da se kod građana BiH desila konstrikcija, “stezanje” budžeta, ljudi pažljivije i manje kupuju. Kupuju koliko im je dostatno za dan ili nekoliko dana – kaže Sanel Halilbegović, finansijski stručnjak, profesor Internacionalnog Burch univerziteta.
Mala ekonomija
Period pandemije, a potom inflacije, karakterizira i zatvaranje država i okretanje vlastitim resursima, što bi, kao mala ekonomija, trebala učiniti i BiH.
– Kvalitetno izvozimo, a uvozimo šrot. Zabrinjavajuće je što u cijeloj priči oko hrane, o kojoj se najviše govori, BiH smanjuje vlastitu proizvodnju u toj oblasti. Pored jedne Semberije ili Hercegovine, mi ovisimo o žitu iz Srbije. To je katastrofalno, dugoročno, ali i kratkoročno, jer i dalje možemo očekivati daljnju zavisnost od uvoza i izloženost bilo kakvoj fluktuaciji cijena – pojašnjava Halilbegović.
Dok prosječna plaća u BiH iznosi 1.262 KM, a u ukupnoj masi neuporedivo više je onih ispod 1.000 KM, cijena mjesečne potrošačke korpe je oko 3.300 KM, tako da je i ekspertima teško odgovoriti na pitanje kako uopće većina bh. građana preživljava. Halilbegović kaže da se najprije režu troškovi poput kulture, što će donijeti dalekosežne posljedice, pa ćemo za nekoliko godina imati generacije koje nikada nisu bile u pozorištu. Osim toga, sadržaj korpe nije isti kao prije pet godina, već se skupo meso, naprimjer, mijenja parizerom.
Opći interes
– Minimalna plaća od 1.000 KM davno je prestala biti meritorna, nema nikakvu težinu, jer inflatorni val, a do sada smo ih imali 20, pomest će je kao kulu od karata. Inflacija je težak i bolan proces, koji traje tri do sedam godina, pa stalno prolazimo kroz faze – bit će gore prije nego što bude bolje. Osim graničnih prijelaza, postoje i drugi izlazi, ali te mjere su bolne. Najviše za vlastodršce. Pitanje je koliko su oni spremni i koliko su zaista ljudi da kažu – napravit ćemo bolne mjere u općem interesu, smanjit ćemo budžetsku potrošnju, nabavke, plaće, brojnu administraciju… Ko to kaže da morate imate službene automobile u državi koja je u krizi? Pokaži narodu da saosjećaš s njim – ističe Halilbegović.
Cijene goriva
Cijene goriva ponovo su na oko 3 KM po litru, a Halilbegović podsjeća na mehanizam koji spominje već duže vrijeme, a koji služi za ublažavanje novog udara na džepove građana. Radi se o Direkciji robnih rezervi, čija svrha trenutno nije do kraja jasna.
– Dok je nafta koštala 29 dolara, gdje je tada bio operater Terminali FBiH da napuni naše terminale? Da barem popunimo rezerve po nižim cijenama i odložimo poskupljenja u ovom periodu – ističe Halilbegović.
Japan i Island su ušli u tako teške procese, a klasičan primjer je Irska, koja je danas prosperitetna zemlja u koju idu i naši građani. To je proces koji je počeo osamdesetih godina.