Nesporno je da je nakon ovakve odluke Ustavnog suda BiH, predmet “Teško Ubistvo Davida Dragičevića” neophodno izmjestiti iz Okružnog tužilaštva Banjaluka i dodijeliti ga Tužilaštvu BiH. Takođe je nesporno da taj predmet i dalje mora biti pod budnim okom javnosti, ali i stručnih lice, jer je jasno, iz dosadašnjeg djelovanja Okružnog tužilaštva, Republičkog javnog tužilaštva i MUP RS, da čelni ljudi tih institucija čine sve da se predmet ne riješi da se Naručioci Ubistva, Ubice Davida Dragičevića i njihovi saučesnici privedu pravdi.
Ustavni sud BiH o slučaju Dragičević – Alenu Kukiću, pritvaranjem, povrijeđeno pravo na ličnu slobodu i bezbjednost
Ustavni sud BiH donio je 27. februara 2019. godine Odluku kojom je usvojena apelacija Alena Kukića i zaključio da je apelantu “povrijeđeno pravo na ličnu slobodu i bezbjednost”.
Na zvaničnoj veb stranici Ustavnog suda navedeno je sledeće:
“Ustavni sud Bosne i Hercegovine je danas, 27. februara 2019. godine, održao redovnu, 84. sjednicu Velikog vijeća Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Od odluka koje je donio Ustavni sud izdvaja:
AP 5509/18 – u kojoj je Ustavni sud zaključio da je apelantu povrijeđeno pravo na ličnu slobodu i bezbjednost iz člana II/3d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5 stav 1 tačka c) Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kada je redovni sud apelantu odredio pritvor iako iz osporenih rješenja proizlazi da za to nije bio ispunjen osnovni zakonski uslov, a to je da postoji osnovana sumnja da je apelant učinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret. Takođe, iz obrazloženja osporenih odluka Ustavni sud nije mogao zaključiti da je zadovoljen standard postojanja „osnovane sumnje“, kako je to definisano odredbama Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske, niti da postoje „činjenice ili informacije na osnovu kojih će objektivni posmatrač zaključiti da je lice u pitanju moglo počiniti krivično djelo za koje se tereti“, kako to zahtijevaju standardi člana 5 stav 1 tačka c) Evropske konvencije.”!
Donošenjem ovakve odluke Ustavni sud BiH je demolirao Okružno javno tužilaštvo RS, tužioce Želimira Lepira i Dalibora Vreću, kao i prva dva Rješenja Osnovnog suda Banjaluka o određivanju pritvora Kukiću.
Ustavni sud BiH ukazao je na niz propusta Okružnog tužilaštva, posebno ističući činjenicu da nisu čak naveli ni kada su donijeli naredbu o sprovođenju istrage o ubistvu Davida Dragičevića.
Ustavni sud BiH je podvukao i to što, tokom trajanja pritvora Kukiću, nije saslušan Đorđe Rađen, vlasnik kuće u ulici Velibora Janjetovića Janje, koja je navodno opljačkana.
Uz to, Ustavni sud je naglasio da Tužilaštvo nije dozvolilo da Rađen svjedoči u Sudu, a da Osnovnom sudu dostavilo ni izjave svjedoka, iako je u Rješenjima o pritvoru Kukiću navedeno da su one priložene.
To su izjave pripadnika MUP RS, po čijem nalogu je Rađen “vodio istragu”, a u toj njegovoj “istrazi”, angažovao je i Kukića da skine snimke sa kamera video nadzora “MK” servisa i apartmana “Vesto”, u ulici Velibora Janjetovića Janje.
Ustavni sud je nesporno utvrdio da je Rađen radio po nalogu MUP RS, što je samo po sebi nevjerovatno i ukazuje u kakvom stanju je ta institucija, jer Rađen nije pripadnik policije.
Ustavni sud BiH posebno je podvukao činjenicu da Đorđe Rađen nije saslušan u Osnovnom sudu, tokom ročišta o određivanju pritvora Kukiću, iako je Kukić radio po njegovom nalogu, kada je izbrisao fajlove iz računara servisa MK, koje je potom vratio u računar.
Ustavni sud je još naveo da Osnovni sud u Rješenju o određivanju pritvora Kukiću nije naveo nijedan razlog koji bi potvrdio da je Kukić počinio krivično djelo.
Ključni krivac za to je Okružno tužilaštvo Banjaluka, koje nije dostavilo nikakve validne dokaze, koje je krilo zapisnike o saslušanju drugih svjedoka, primarno pripadnika MUP RS i koje je, kako stvari stoje, bilo i ostalo na pozicijama da se nađu “žrtveni jarčevi” koji bi se okrivili za Ubistvo Davida Dragičevića, ne bi li se na taj način prikrile stvarne Ubice i njihovi nalogodavci, kao i ostali saučesnici.
Da podsjetim, Okružni sud Banjaluka, 22.10.2018., ukinuo je Rješenje o pritvoru Alenu Kukiću zbog bitnih povreda postupka, između ostalog i zbog toga što odbrani nije dozvoljen uvid u spis predmeta.
Kukić je, kako “ne bi uticao na Đorđa Rađena”, čija uloga u Likvidaciji Davida Dragičevića, prema tužiocu zločincu Daliboru Vreći još nije definisana, pritvoren još u septembru, da bi mu 18. oktobra bio produžen pritvor.
Đorđe Rađen nije svjedočio na ročištu za produženje pritvora Alenu Kukiću; Tužilaštvo nije dalo dozvolu i sud je to prihvatio. Tužioci na ročištu su bili Dalibor Vrećo, koji i dalje štiti Đorđa Rađena, kao i Željka Fabić.
Kukić je, po nalogu Rađena, skinuo snimke video-nadzora sa “Apartmana Vesto” i objekta “MK”, a optužen je da je dio tih snimaka izbrisao. Sam Kukić je potvrdio da jeste obrisao snimak video nadzora objekta “MK”, ali i da ga je vratio i predao inspektorima.
Nakon ove odluke Okružnog suda, Osnovi sud u Banjaluci (tročlano vijeće), 29.10.2018., donio je Rješenje prema kojem se odbija kao neosnovan prijedlog Okružnog tužilaštva u Banjaluci od 12. 09. 2018. godine za produženja pritvora Alenu Kukiću.
Osnovni sud je ukinuo pritvor Kukiću, određen 20.09., i naložio da se on odmah pusti na slobodu.
Kukić je osumnjičen za krivično djelo – “Pomoć učiniocu poslije izvršenja krivičnog djela”, u sklopu predmeta Brutalnog Ubistva Davida Dragičevića.