Zbog nesavjesnih pojedinaca, ovih dana su na brojnim mjestima u prirodi i rijekama u Unsko-sanskom kantonu bačene velike količine otpada animalnog porijekla koje zagađuju okolinu i mogu dovesti do zaraza.
Neprijatne slike životinjskih iznutrica kako plutaju Unom ovih dana zabilježili su aktivisti Udruženja “Eko-akcija” i podijelili ih putem društvenih mreža.
Ovakvih scena nisu pošteđene ni rijeke Sana i Sanica, gdje su također evidentirana ova plutajuća ostrva zaraze, kao ni brojni lokaliteti u prirodi, pa čak i u naseljenim mjestima.
Tako je na saobraćajnici između Bihaća i Bosanskog Petrovca otkrivena veća deponija bačenog životinjskog mesa u plastičnim vrećama, koja je na meti strvinara, s koje se širi nepodnošljiv smrad.
Kako saznajemo u nadležnim inspekcijama, u najvećem broju slučajeva radi se o ostacima mesa koje je ostalo poslije klanja životinja povodom velikog muslimanskog praznika Kurban-bajrama.
U inspekcijama kažu da su do sada evidentirali veliki broj pritužbi građana u skoro svim lokalnim zajednicama na području USK, te da vrše pojačan inspekcijski nadzor zbog nepropisnog odlaganja otpada životinjskog porijekla.
“Obaveza svih građana koji su klali životinje bila je da uklone sav animalni otpad ili da ga odnesu na životinjska groblja, koja se obično nalaze na gradskim deponijama, gdje će se sanitarno zbrinuti po važećim zakonskim propisima. Svi nesavjesni pojedinci za koje utvrdimo odgovornost biće zakonski sankcionisani”, istakao je Elvis Pašić, šef opštinske komisije u Sanskom Mostu.
Senad Bešić, direktor Veterinarske stanice u Sanskom Mostu, kaže da je bitno na odgovarajući način zbrinuti životinjski otpad poslije klanja.
“Svjedoci smo da se animalni otpad nepropisno odlaže na brojna mjesta u prirodi i ne mogu da razumijem ljude koji to rade. Opasnosti nema ako se radi o životinjama koje su prije toga veterinarski pregledane te je utvrđena njihova zdravstvena ispravnost”, kaže Bešić.
Dodaje da se problemi javljaju kod životinja koje nisu prošle veterinarske kontrole.
“Ako su takve životinje bile zaražene, mjesta na kojima su deponovani njihovi ostaci mogu lako postati izvorišta zoonoza i opasnih zaraza”, upozorava Bešić.
Prema njegovim riječima, kada je riječ o neškodljivom uklanjanju ostataka životinja potrebno je pronaći pravu lokaciju, na nekom udaljenijem mjestu od naselja, dezinfikovati to područje te što dublje u zemlju zakopati animalni otpad i posuti krečom ili nekih drugim dezinfikacionim sredstvom.
Glavni sanski imam Mirza Žerić ističe da pojedinci koji nepropisno odlažu ostatke od kurbanskog mesa krše islamske propise.
“Briga o kurbanu prestaje onog trenutka kada se na adekvatan način zbrine i posljednja kost ili kap od zaklane životinje. Svi koji rade suprotno nisu do kraja ispunili svetu obavezu. Kada je riječ o našem narodu, tradicija je da se nepotrebni životinjski otaci zakopaju u zemlju i na taj način zbrinu”, kazao je Žerić.
Dodao je da i pored toga što vjerski službenici neprestano ukazuju na to i dalje ima neodgovornih pojedinaca koji bacanjem animalnog otpada zagađuju okolinu i čine velike probleme.
(Nezavisne novine)