BANJALUKA, PRIJEDOR – Kako bi se smanjili problemi sa saobraćajnim gužvama, potrebno je po ugledu na evropske gradove motivisati građane da koriste javni gradski prevoz, čime bi se i povećala bezbjednost u saobraćaju, smatraju stručnjaci.
Milija Radović, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, kaže da već odavno evropski gradovi teže ka održivoj urbanoj mobilnosti.
“Da bi građani u Banjaluci u većoj mjeri koristili javni prevoz, on treba da bude pristupačan svima, da postoje mreže linija koje pokrivaju sve važnije pravce i ciljna mjesta, poput bolnica, tržnih centara i slično, a cijena karte mora biti prihvatljivija”, rekao je Radović.
On kaže da se postojećim odlukama autobusi na područnim linijama ne mogu koristiti gradskim stajalištima, pa tako građani moraju presjedati u gradske autobuse, što oduzima više vremena, a i poskupljuje prevoz, te se građani i iz tog razloga odlučuju radije da koriste putnički automobil.
“Korištenjem vlastitih vozila stvara se gužva u gradu, više izduvnih gasova, buke, više saobraćajnih nezgoda i sve posljedice koje gužve nose sa sobom. Treba razmisliti i o posebnim saobraćajnim trakama za javni gradski prevoz, kako bi taj prevoz bio konkurentan putničkom automobilu”, kaže Radović.
On ističe da, za razliku od gradova u regionu, u Banjaluci ne postoje elektronske vremenske karte koje bi sasvim sigurno dovele do povećanja javnog prevoza, tako bi putnik za vremenski ograničenu kartu na pola sata mogao stići na svako odredište u Banjaluci, te bi mu prevoz time bio jeftiniji.
Dodao je da na bezbjednost saobraćaja utiče i to što vozači naplaćuju karte od putnika i rade bukvalno sve, te da bi uvođenje kupovine karata na kioscima, koje bi bile jeftinije od karte koja se kupuje kod vozača, dovelo do poboljšanja.
Dejan Mijić, direktor banjalučkog “Autoprevoza”, kaže da građani generalno slabo koriste javni prevoz, te da je sve manje putnika, a da su mnogo uložili u vozila kako bi putnicima obezbijedili što bolju udobnost tokom vožnje. Najbolje rješenje Mijić vidi u stimulaciji gradskog prevoza od strane društvene zajednice, kao što je to već slučaj u većini gradova regiona i Evrope.
“Mi živimo isključivo od svog rada, ali bi se subvencijama moglo povećati korištenje javnog prevoza i niža cijena karte. To bi obezbijedilo bolje uslove i radnicima i putnicima. Za prigradske linije već nema ekonomske cijene, jer su sela prazna, a mi nismo smanjili polaske jer imamo obavezu da vozimo”, kaže Mijić.
On kaže da su imali ponude s popustima određenim poslodavcima za prevoz radnika, ali nije bilo razumijevanja, jer radnici žele isključivo novac za prevoz.
Pojasnio je da je protiv stajanja prigradskih vozila na gradska stajališta, te kao jedan od razloga naveo što se time stvaraju još veće gužve.
Mijić ističe da za građane cijene karata jesu visoke, ali da su za prevoznike niske, jer posluju na granicama rentabilnosti i smanjenjem cijena prevoz bi bio neodrživ.
Dodao je da je u Banjaluci bila velika navala da se uvedu dnevne karte, ali sada kada su uvedene one se izuzetno malo koriste.
Mićo Rokvić, izvršni direktor preduzeća “Autotransport” iz Prijedora, kaže da su zadovoljni brojem putnika koji koriste gradski javni prevoz u gradu na Sani, ali da on svakako može biti veći kako bi se smanjile gužve u gradu i povećala bezbjednost.
“Prijedor, za razliku od Banjaluke, ima manji broj linija, ima četiri gradske linije i mi održavamo jednu od te četiri. Uradili smo sve da bi građani koristili gradski prevoz koji je ekonomičniji nego korištenje sopstvenog vozila”, kaže Rokvić.
On je istakao da imaju situacija u Prijedoru s pojedinim javnim preduzećima i firmama gdje im te firme uplaćuju naknade za prevoz svojih radnika, ali da je to sigurno mjera kojom bi se podstakli putnici da koriste javni prevoz.
(Nezavisne)