S početkom 2019. godine, Sjedinjene Američke Države i Izrael zvanično su istupile iz UNESCO-a, Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu, u kulminaciji procesa koji je počeo prije više od godinu.
Povlačenje je većinom proceduralne prirode, ali ipak predstavlja novi udarac UNESCO-u, koji su SAD suosnovale nakon završetka Drugog svjetskog rata kako bi potaknule mir.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa podnijela je zahtjev za povlačenjem u oktobru 2017. godine, a nakon toga je to učinio i izraelski premijer Benjamin Netanyahu, optužujući organizaciju za „antiizraelsko djelovanje“.
Palestina punopravna članica od 2011. godine
Organizacija sa sjedištem u Parizu ranije je kritikovala izraelsku okupaciju Istočnog Jerusalema, nazivala drevna jevrejska mjesta palestinskim nasljeđem, a 2011. je Palestini dodijelila punopravno članstvo.
SAD su zatražile temeljite reforme u organizaciji.
Povlačenje dvije države neće finansijski našteti UNESCO-u, jer su mu one još 2011. godine prestale davati novac, nakon prijema Palestine u organizaciju.
Od tada, dug SAD-a, koje su podmirivale oko 22 posto budžeta UNESCO-a, narastao je na oko 600 miliona dolara, što je bio jedna od razloga za Trumpovu odluku o povlačenju iz članstva. Izrael duguje 10 miliona dolara.
SAD su se već jednom povukle iz UNESCO-a, i to 1984. godine, odlukom tadašnjeg predsjednika Ronalda Reagana, koji ga je optužio za korupciju, loše upravljanje i služenje sovjetskim interesima, ali su se vratile u članstvo 2003. godine.
Izvor: Agencije