Nedjelja, 22 Decembra, 2024

U Sjevernoj Koreji i Eritreji najveće stope modernog ropstva

Među zemljama s visokim stopama ropstva našle su se i Centralnoafrička Republika, Afganistan, Južni Sudan i Pakistan.

Prema Indeksu globalnog ropstva, izvještaju organizacije za zaštitu ljudskih prava Walk Free, uz Sjevernu Koreju i Eritreju, država srednje Afrike Burundi također ima visoku stopu ropstva.

“U svakoj od ovih zemalja država prisiljava ljude na neplaćeni rad”, izjavila je Fiona David, istraživačica Minderoo fondacije, koja je sakupljala podatke.

Prema izvještaju, “Vlada Eritreje represivni je režim, koji zloupotrebljava sistem vojne obaveze kako bi ljude desteljećima prisiljavala na rad”.

Zemlje obilježene sukobima

Vlada Burundija, također, prisiljava građane na rad, a nevladina organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch tvrdi kako Vlada učestvuje i u ubistvima i nestancima svog stanovništva.

Među zemljama s jednako visokim stopama modernog ropstva našle su se Centralnoafrička Republika, Afganistan, Južni Sudan i Pakistan.

“Sve su te zemlje obilježene sukobima, nedostatkom vladavine prava i fizičkom sigurnošću”, piše u izvještaju.

Afrika ima najveću stopu ropstva, s više od devet miliona ljudi koji žive u nekom obliku zarobljeništva, odnosno svaka osma od 1.000 osoba.

Istraživači su upozorili kako potrošači u razvijenijim zemljama potencijalno kupuju proizvode koje su izradili ljudi koji žive u ropstvu, naprimjer računare, mobilne telefone i odjeću.

Više od 40 miliona ljudi u ropstvu

“Globalno ropstvo integrirano je u našu globalnu privredu”, rekla je Grace Forrest, suosnivačica organizacije Walk Free.

Prema procjeni Walk Freea i Međunarodne organizacije rada, od 2016. godine više od 40 miliona ljudi živi u ropstvu.

Od toga se samo Indiji nalazi preko 18 miliona robova, u populaciji od 1,3 milijarde ljudi.

U Kini, Pakistanu, Bangladešu i Uzbekistanu nalazilo se 58 posto sveukupnog broja ljudi koji u svijetu žive u ropstvu.

Međutim, Sjeverna Koreja imala je najveći postotak svoje populacije koja je u robovlasničkom odnosu, što je i danas slučaj.

“U Sjevernoj Koreji jedna od deset osoba živi u nekom obliku modernog ropstva, dok većinu Vlada prisiljava na rad”, piše u izvještaju iz 2018. godine.

Nema podataka iz arapskih zemalja

Istraživači su ispitali 50 sjevernokorejskih izbjeglica koji žive u Južnoj Koreji, koji su kazali kako su uslovi za prisilni neplaćeni rad u poljoprivredi, građevini i izgradnji puteva nehumani.

Smatra se kako je ropstvo vjerovatno puno rasprostranjenije nego što izvještaj prikazuje.

Nedostaju podaci iz arapskih zemalja, kao i informacije o trgovini organima i regrutiranje djece za oružane sukobe.

Izvor: Agencije

Povezane vijesti

Zašto kapitalizam porobljava i rasno dijeli ljude?

Foto: DALL-E, Pexels

Ropstvo ima svoju tradiciju koja seže davno prije kapitalizma. Još je Aristotel tvrdio da je prirodno zadano da su neki ljudi predodređeni da upravljaju, a drugi da se njima pokoravaju. Taj starogrčki filozof opravdavao je tu društvenu stratifikaciju koju je zatekao teleološkim shvaćanjem prirode prema kojem svako biće postoji radi dobra nekog superiornog bića i ostvaruje svoju vlastitu svrhu kroz služenje njemu.

Obespravljene i nezaštićene: Migrantske radnice kao robinje u Zaljevskim zemljama

Foto: Gemunu Amarasinghe, RFA

Zadnjih nekoliko desetljeća svjedočimo porastu migracija s Globalnog juga prema bogatijim zemljama Sjevera, a prema podacima Međunarodne organizacije rada (ILO), čak dvije trećine svih migracija su ekonomske. Korist koju zemlje dolaska radne snage imaju je evidentna; čak trećina stanovnika Europske unije bit će u mirovni do 2050. godine, što je gotovo 150 milijuna stanovnika, a uz lošu demografsku sliku u većini zemalja EU potreba za stranim radnicima koji će nadomjestiti taj nedostatak neosporna je i gola činjenica.

Popular Articles