Foto: Agencije
Prema podacima Inspektorata Republike Srpske, u 2019. godini dogodilo se 11 smrtnih povreda na radu, u 2020. osam, a crni niz nastavljen je i 2021. godine, kada je bilo 16 tragedija. U 2022. godini bilo je sedam smrtnih povreda, a u 2023. deset.
Dodaju da se u prva dva mjeseca ove godine dogodila jedna smrtna povreda na radu u oblasti građevinarstva, a početkom marta još jedna.
Prema podacima Inspektorata Srpske, lani se dogodilo 76 težih povreda na radu, od čega je 12 bilo u šumarstvu i drvnoj industriji, četiri u elektroprivredi, 15 u građevinarstvu, dvije u hemijskoj industriji i 43 u ostalim djelatnostima.
Kao najrizičnije djelatnosti, prema podacima inspekcije, izdvajaju se građevinarstvo, elektroprivreda, te šumarstvo i drvna industrija, u kojima, posmatrano po godinama, postoji kontinuitet nastanka povreda na radu.
Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti Republike Srpske, istakla je da ove brojke govore da se ne poštuju odredbe Zakona o zaštiti na radu i Strategije o zaštiti zdravlja na radu.
-Problem je u primjeni i što se to ne poštuje. Veliki problem je što inspekcijske kontrole ne rade nadzor od samog početka gradnje. Zaštitna oprema ne podrazumijeva samo šljem, dobre cipele i rukavice. Zaštita na radu podrazumijeva zaštićen objekat sa dobrim skelama, sa dobrim zaštitnim mrežama, a tek onda lična zaštitna oprema koju radnici moraju da koriste – istakla je Vrabičićeva za Nezavisne novine.
Dodala je da se na građevinskim objektima može vidjeti veliki broj radnika koji koriste šljemove, međutim, prema njenim riječima, šljemovi su najmanja zaštita.
-Potreban je stalni nadzor nad objektom, nad radnicima, nad upotrebom zaštitne opreme i nad tim da li poslodavac ispunjava sve obaveze koje mora vezano za zaštitu na radu – rekla je Vrabičićeva. Kako ističe, dosadašnja praksa je pokazala da je veoma mali broj propusta radnika, dok je najveći problem neobezbijeđen objekat.