Foto: Pexels
Smatralo se da je trend odlaska ljekara smanjen, međutim podaci govore drugačije. Oko 1.200 ljekara, u proteklih pet godina, napustilo je Bosnu i Hercegovinu.
Oni koji ostaju, rade pod sve većim pritiskom. S jedne strane, nezadovoljni statusom i odnosom vlasti, s druge suočeni s rastućim nezadovoljstvom pacijenata, jer s postojećim kadrom ne mogu dostići njihove potrebe.
U zeničkoj Hitnoj pomoći osoblje ima pune ruke posla, ali nedostaje radnika. Nezadovoljstvo stanjem u zdravstvu kulminiralo je i napadom na osoblje, nakon čega je uvedeno osiguranje.
Specijalist urgentne medicine u Hitnoj pomoći Doma zdravlja Zenica Ahmed Pašalić ističe potrebu za sistemskim rješenjima.
“Treba napraviti novi presjek stanja, zdravstvenim ustanovama namiriti iz fondova adekvatan broj timova prema broju pacijenata, a da se zdravstvenim radnicima omogući da rade svoj redovan rad i smanje broj prekovremenih sati. Nažalost mislim da nikada javno niko nije rekao da kada se vozite autoputem Doboj-Sarajevo samo u Zenici će ljekar izaći na teren ukoliko ne daj Bože imate potrebu za službom hitne medicinske pomoći.”
Iz Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije u Federaciji BiH upozoravaju na neujednačene uslove rada.
“Doktori su ti koji nose zdravstveni sistem, u deset kantona postoji skoro deset različitih koeficijenata. Jako je mali broj kantona koji su uspjeli ujednačiti koeficijente doktorima, a svi ostali imaju niže koeficijente, pri čemu je jedan od najnižih u Federaciji BiH u Srednjobosanskom kantonu, za skoro petinu manji u odnosu na najveći koeficijent koji je u Zenici. U Tuzli imate situaciju gdje su doktori isto najavili štrajk“, kazala je Marina Berberović.
Nezadovoljstvo raste i u Srednjobosanskom kantonu, gdje lijekari najavljuju štrajk zbog dugotrajnih pregovora o kolektivnom ugovoru.
“Mi smo dogovorili 10% svim doktorima medicine i stomatologije, zajedno i specijalistima, međutim pregovarački tim Vlade se vratio na ponudu koju mi odbijamo već godinu dana”, izjavila je Antonijela Križanac iz Sindikata doktora medicine i stomatologije SBK.
Zbog opterećenosti sistema, zdravstvena usluga sve više poprima karakter “protokola”, upozoravaju iz sindikata.
“Preopterećenost i veliki broj pacijenata dovodi do toga da pregled traje svega nekoliko minuta, što nije dovoljno. Tražimo da se definiše vrijeme pregleda i smanji broj pacijenata po timu porodične medicine, kako bi se rasteretili zdravstveni radnici i pacijenti dobili više vremena i bolju uslugu”, dodala je Berberović.
Osim doktora, iz zemlje odlazi i ostalo medicinsko osoblje. To potvrđuju i podaci o povećanom broju prijevoda dokumenata za odlazak u inostranstvo.
“Mnogo ljudi odlazi, prvenstveno zdravstvo, onda idu zanatlije, a treće mjesto bih rekla da je IT sektor. Još uvijek najviše prevoda ima kad su u pitanju zdravstveni radnici. To je kvalitetan i mlad kadar”, kazala je sudski tumač za njemački jezik Belma Šator.
Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zenici Harun Hodžić upozorava na gubitak kadra u koji se značajno ulaže.
“Trebamo zaustaviti taj trend osipanja našeg kadra koji iškolujemo, u koje se ulaže jako puno i finansijskih sredstava.”
Iz sindikata podsjećaju i na širi kontekst odgovornosti.
“Mi se uvijek vodimo time da mi jesmo doktori, ali mi smo u istom trenutku i pacijenti. Koliko želimo da nama to olakša posao, toliko želimo i da pacijenti imaju zaslužujuću zdravstvenu skrb”, poručila je Križanac.
Procjenjuje se da je za školovanje jednog specijalista potrebno gotovo 300 hiljada maraka, što dodatno naglašava ozbiljnost problema odlaska medicinskog kadra iz Bosne i Hercegovine.